ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 299
pol mora k Barbanu est barbansko. 21 1 tu je određena kazna za onu stranu koja se ne bi pridržavala te granice: / ka koli stran bi, Labina ili Barbana, prek teh termeni na mori ribu lovila prez dopušćena edne ili druge strani, va dne ali v noći, ona stran zapada, prez vsake milosti, pene g(ospo)d(i)nu marak .D. (5)? % Za razvoj gospodarstva veliki značaj imali su godišnji sajmovi, bilo veći, koji su okupljali trgovce, odnosno kupce iz više susjednih komuna, ili manji sajmovi za pojedine komune. Sajmovi su se održavali kod crkava i to obično u doba godišnjice njihovog zaštitnika i titulara. IR, što se i podrazumijeva s obzirom na njegovu namjenu, spominje samo neke od njih i to one koji su se nalazili na putu kojim je prolazila razvodna komisija. Kod razgraničenja između Kršana i Sumbera, na granici kod crkve Sv. Petra gdje se održavao veliki godišnji sajam u IR čitamo: -/ tu g(ospo)d(i)n knez pred vsu gospodu i deželani darova ta sanam na Petrovu g(ospo)d(i)nu Ekovu slugi i ne ga redu večnim zakonom z Vrane, i da ima plnu oblast kako sam g(ospo)d(i)n knez i da ima oblast zapovedet komunu bolunskomu i Gole Gorice i Krbun da imaju poiti toga sanma varovati z g(ospo)d(i)n Ekovom z Vrane. I g(ospo)d(i)n Filip Mačić sluga ima takoe svoimi ludi tu prit k sanmu na pomoć, a komun šunberski ima toli teh svoih crekav svoi sanam držati i posluh ta dan' g(ospo)d(i)nu od Vrane skazati, a komun kršanski svoi sanam poli S(ve)te So~ boti držati i posluh ta dan g(ospo)d(i)nu od Vrane skazati. I tako stvoreno be. Prilikom razgraničenja između Zminja i Dvigrada kod crkve sv. Jakova predstavnik Dvigrada izjavljuje: / tu na nega dan (dan sv. Jakova) držimo na našu stran naš sanam, a Žminci na nihu stran? U doba razvoda između Motmorana i Barbana odlučeno je da kod crkve Sv. Duniža, koja se nalazila na granici između tih općina, organiziraju obje strane svaka svoj sajam, s tim što Barbanci zajedno s Rakljanima održavaju svoj sajam za kubu a motmoranci pred vrati crekve s komunom pulskim. 1 Zaključak IR je jedna od najvrjednijih srednjovjekovnih isprava iz Istre. Višesložnoga je sadržaja i može korisno poslužiti raznim znanostima u pokušaju da što bolje shvate tadašnju složenu istarsku stvarnost. U ovom prilogu pokušao sam skrenuti pozornost na IR kao izvor za gospodarsku povijest, jer u njemu nalazimo brojne dokaze o gospodarskom stanju u srednjovjekovnoj Istri. Iz svega iznijetoga moglo bi se zaključiti: 27 IRMP, f. 10v. 28 Isto. 29 IR MP, f. 9r. 30 IR MP, f. 17r. 31 IR MP, f. 13r.
