ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 29

u pretposljednjoj rubrici, dok su s lijeve strane, u početne rubrike zapisnika, uneseni datumi pridošlih »pisama« i njihovi službeni brojevi. Upisi su u taj urudžbeni zapisnik uneseni različitim rukopisima, po svemu sudeći, stoga što su spise rješavali i upisivali različiti činovnici. Zamjetno je opsežno i detaljno opisivanje sadržaja, kao odlika starijih formi urudžbenih zapisnika.

10 Urudžbeni zapisnik Bojnog odsjeka vođen je tek od početka srpnja, kad je Odsjek vjerojatno i uspostavljen." Sadržajni opis u njemu je puno kraći, a rukopis je ujednačen, kao da ga je vodila jedna osoba, no u početnome razdoblju u njemu je problematično numeriranje spisa, zbog nepreglednosti i nejasnoće sustava. Nakon datuma dolaznih spisa (u rubrici: »dan pisma«), u sljedećoj su rubrici (»broj službeni«) upisivani, kao i kod Unutarnjeg odsjeka, njihovi brojevi. Odmah ispod broja koji je dodijelio pošiljatelj, u istoj su se rubrici upisivali i tekući broj spisa, prema redu dolaska u Bojni odsjek. Taj donji broj označavali su kraticom »dbr« (kao »dolazni broj«, npr. dbr. 11). Ako je spis bio primljen na znanje te nije uslijedio odgovor, dolazni broj su prepisali u pretposljednju rubriku (»tekući broj izvjestja«: u ovome primjeru 11). Ako je spis polazio iz ureda, u dolaznoj rubrici nije pisalo ništa, ali zato je u pretposljednjoj rubrici (»tekući broj izvjestja«) bio zabilježen izlazni broj spisa Bojnog odsjeka, kao »nbr« (tj »naš broj«, npr. nbr. 11), koji je, međutim, bio broj koji je pripadao drugome nizu, nevezano s dolaznim brojem. U početku nisu spise upisivali redovito, pa se iza dbr. 5 pojavljuje dbr. 43, pa 20, 29 i 30, a onda opet 6 i si. Na kraju, zbog nepreglednosti ovog sustava i nemogućnosti povezivanja ulaznih i izlaznih spisa u jedinstveno numeriran niz predmeta, priklonili su se sustavu koji je primijenjen u urudžbenom zapisniku Unutarnjeg odsjeka. U zaključku ovoga može se reći da su nedovoljno poznavanje modernijih formi uredskoga poslovanja i postojeća praksa, orijentirana prije svega na vođenje sjedničkih protokola te repertorija, kao evidencija namijenjenih pretraživanju u pismohrani, očito utjecali ne samo na poredak rubrika, već i na nespretnosti u načinu upisivanja spisa i sadržajno preopširan opis u prvotnoj formi urudžbiranja u Banskome vijeću. No opširnije opisivanje sadržaja pokazalo se ipak korisnim, budući da je u vrijeme Namjesničkog vijeća (1861.-1869.) provedeno temeljito izlučivanje spisa Banskoga vijeća,

12 a ovakvi zapisi su svojevrsni »skraćeni spisi«, koji češće puta mogu poslužiti kao obavijesno vjerodostojan nadomjestak za uništene spise. 9 HR HDA 67. Urudžbeni zapisnik Unutarnjeg odsjeka, br. 1-568II/

1848., katalog br. 20a. 10 Usporedi urudžbene zapisnike spomenute u bilj. br. 6, za razdoblje 1787.-1790., ali također iz nešto kasnijeg razdoblja, sjednički zapisnik Upravnog odbora Zagrebačke županije iz 1850. godine (§12230/1850), koji je po obliku nešto između sjedničkog i urudžbenog zapisnika, zbog specifičnih prilika u kojima se zatekla Županija početkom 1850. Tada su povećane ovlasti požupana, koji je predsjedao Upravnim odborom, što je izvorno naznačeno u naslovu zapisnika: Diela Upravljajućeg Podžupana slavne županije zagrebačke dne 8'

1 veljače 1850. predsedateljno riesena u Zagrebu, a odrazilo se i u formi zapisivanja raspravljenih predmeta, koji su u knjizi upisani kontinuirano, kao u urudžbenom zapisniku, bez obzira što su rješavani na sjednicama. Vidi: HR HDA 103. Zagrebačka županija (18501924), Diela Upravljajućeg Podžupana slavne županije zagrebačke dne 8-veljače 1850. predsedateljno riešena u Zagrebu. " HR HDA 67. Urudžbeni zapisnik Bojnog odsjeka, br. 1-368/1848, 1-539/1849. god., katalog br. 21a. 12 Vidi HR HDA 67, Popis škartiranih spisa iz 1865. godine, katalog br. 19k.