ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 27

je svakako imalo utjecaja na oblikovanje novoga sustava u Banskome vijeću.

4 Ono što je Daubači zamislio nije, međutim, u potpunosti provedeno, zbog poteškoća o kojima će biti više govora kasnije. Uredsko poslovanje Banskog vijeća u razdoblju od lipnja do studenoga 1848. godine Prvotno uredsko poslovanje Banskoga vijeća, od ljeta do jeseni 1848., bilo je određeno praksom koju su do tada dosegnule županije, kao lokalne institucije, odnosno znanjem i iskustvom postojećeg činovništva.

5 Najviše ugarsko-hrvatske institucije bile su udaljene, njihova sjedišta bila su u Budimpešti i Beču pa je stoga i njihov način rada bio slabo poznat domaćem činovništvu. Raniji pokušaji reformiranja uredskog poslovanja, provedeni u vrijeme Josipa II, 1785.-1790., poglavito uvođenje urudžbenih zapisnika u poslovanje županija, u vrijeme kad su uspostavljena okružja, bili su kratkotrajni te su njegovom smrću i ukidanjem okružja pali u zaborav.

6 Praksa koja se mogla susresti u županijskom poslovanju do 1848. (a i kasnije, do 1849.) godine bila je orijentirana na sastavljanje repertorija (kazala), u kojima su spisi popisani abecedno, prema ključnoj riječi, koja je bila istaknuta na prvome mjestu sažetka sadržaja predmeta. Tek iza toga bio je upisan broj pripadajućeg fascikla (in fasciculo), redni broja spisa (sub numero), te na kraju, ukoliko se radilo o spisima razmatranima na skupštini, uputnica na datum sjednice (sub dato protocolli), na kojoj je predmet razmatran, i broj članka (articulus protocolli) pod kojim je to zabilježeno u sjedničkome zapisniku.

7 4 Daubači je od 1842. do 1846. godine službovao u Rijeci, gdje je, temeljem carsko-kraljevske naredbe br. 12849/769/1842, bio imenovan praktikantom u Riječkome guberniju, da bi sličnom naredbom (br. P. 13083/1063) od 5. kolovoza 1846., bio premješten u Ugarsku dvorsku kancelariju u Beču, za koncipista: »Joanni Daubachy de Dolje ...jurato fori utriusque causarum addvocato et ad Gubernium regi um Fluminensc honoraru concipistae, benigne intimandum (...) in honorárium concipistam ad Cancellariam hanc regiam, Hungarico-Aulicam ea lege benigne denominare dignatam esse (...)« (HR HDA 707. Obitelj Daubachy). 5 O brojnosti, statusu te stručnosti domaćeg činovništva u to doba (ne samo 1848. nego općenito oko sredine 19. st.) može se konzultirati Gross, str. 63, 73-78, te Iveljić, str. 76-77. 6 Reforme, s uvođenjem urudžbenog zapisnika i ustrojavanjem odnosno razgraničenjem poslova između prijemnog ureda, ekspedita i registrature, a kasnije i s uvođenjem predmetnih registraturnih planova i odgovarajućih kazala, provedene su temeljem teorijskih postavki J. Sonnenfelsa (Uber den Geschäftsstil: Die ersten Grundlinien für angehende österreichische Kanzleibeamten, Wien 1785). Provedene su najprije 1786. u Galiciji, a 1786/1787. uvođene su u zemaljskim i okružnim uredima. Središnje (austrijske) ustanove, prihvaćale su promjene postupno, sve do sredine 19. st. (Vidi: Žontar, str. 34-37, temeljem spoznaja austrijskog arhivista W. Goldingera, Organisationsformen der Schriftgutes. Nr. 8. Marburg : Institut für Archivwissenschaft, 1971). U poslovanju naših županija urudžbeni zapisnik se koristio u razdoblju 1787.-1790., a potom se ponovno pojavljuju isključivo elenhi i repertoriji. Usporedi: HR HDA 28. Križevačka županija, Gestions-Protokol des Kreutzer Komitat, 1788; HR HDA 29. Požeška županija, Gestions Protokoll, 1787-1790; HR HDA 31. Srijemska županija, Gestionsprothocoll 1787-1790; HR HDA 32. Varaždinska županija, Gestions Prothocoll, 1788-1789; HR HDA 34. Zagrebačka županija, Geschäften Protocoll des Agr. Comitats, 1787-1789. (podatci su dostupni preko ARHiNET-a: http://arhinet.arhiv.hr/ 7 Npr. Repertorij skupštinskih spisa Zagrebačke županije iz 1847. godine: Repertórium (registrum) actorum congregationalium Comitatus Zagrabiensis, 1847. (HR HDA 34, Zagrebačka županija, 13. st.-