ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 273
Ostale štedionice Osim štedionica kojima se pretežno bavi ovaj rad, na području Međimurja postojale su još neke štedionice koje su se uključile u financijske tokove Kraljevine Jugoslavije, a osnovane su bile u Austro-Ugarskoj. To su bile Strigovska štedionica d.d. osnovana 1906. godine 66 i Čakovečka regionalna štedionica d.d. osnovana 1895. godine. 67 Navedene štedionice nisu se održale u novoj državi. Strigovska štedionica je 1923. godine likvidirana. 68 Čakovečka regionalna štedionica je nastavila svoje djelovanje pod novim nazivom kao podružnica Hrvatske sveopće kreditne banke d.d. iz Zagreba od 1921. godine. 69 Uz navedene štedionice na području Međimurja djelovala je i podružnica Prve hrvatske štedionice d.d. iz Zagreba. 70 Zaključak Štedionice kojima se bavi ovaj rad bile su značajne zbog poticanja i razvoja industrije, obrtništva i trgovine na prostoru Međimurja u Kraljevini Jugoslaviji. Poticale su razvoj gospodarskih grana kroz kreditiranje tvrtki, a neke su čak same osnivale vlastite tvrtke. Osim što su osnivale vlastite tvrtke, neke od njih bile su i dioničari u značajnijim tvrtkama. Uz kreditiranje tvrtki, davale su kredite i fizičkim osobama zbog čega su u kasnijem razdoblju dovele u pitanje svoje poslovanje i likvidnost. U skladu s tadašnjim radnim zakonodavstvom i pravima zaposlenika te u skladu s poslovnom politikom nastojale su poboljšati položaj vlastitih zaposlenika kroz povišenje njihovih plaća te omogućavanjem napredovanja u više platne razrede. Prije zakonske regulative, u kasnijem razdoblju, osnivale su mirovinske fondove za vlastite zaposlenike u koje su izdvajale određene iznose doprinosa ovisno o poslovnoj dobiti ostvarenoj u tekućoj godini. Neke su čak omogućavale u svom poslovanju i osiguravanje kuća i gospodarskih objekata protiv požara. Osim što su poticale gospodarstvo, štedionice su se isticale i u davanju određenih novčanih iznosa u razne dobrotvorne svrhe, čime su utjecale na javni i kulturni život Međimurja. Kroz kreditiranje raznih tvrtki štedionice su omogućile razvoj i procvat gospodarstva na prostoru Međimurja. Mihók-scher Ungarischer Compass 1908-1909., Financielles und Commercielles Jahrbuch, I.theil, Geld und Creditinstitute. Budapest : Herausgegeben von Dr. Alexander Nagy de Galántha, 1908. Štedionicu spominje nekoliko autora pod različitim nazivima: Čakovečka okružna štedionica d.d u: Kalšan, V. Građansko društvo u Međimurju. Čakovec, 2000, str. 131.; Štedionica čakovečke provincije u: Monografija grada Čakovca. Povijest dvorca i grada, Popis stanovništva iz 1901. Čakovec : Károly Zrínyi, 1905.; Čakovečka regionalna štedionica d.d. u: Lajnert, S. Arhivistički prikaz, sustava bankovno-novčarskih institucija u Hrvatskoj do likvidacije privatnih kreditnih poduzeća (1846.-1949.), doktorska disertacija. HR HDA 1531. Čakovečko-međimurska štedionica, Žurnal - Pomoćna knjiga br. 1 (24. 1. 1941. - 11. 1943.); među potraživanjima prema dužnicima štedionice spominje se daje navedena Štedionica u likvidaciji od 1923. godine. Kalšan, V. Građansko društvo u Međimurju. Čakovec, 2000, str. 132.; Lajnert, S. Arhivistički prikaz sustava bankovno-novčarskih institucija u Hrvatskoj do likvidacije privatnih kreditnih poduzeća (1846.-1949.), doktorska disertacija. Kalšan, V. Građansko društvo u Međimurju. Čakovec, 2000, str. 132.
