ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 269

vredna banka čak predlaže samoj štedionici njezinu likvidaciju.'

1 Štedionica izbjegava likvidaciju kroz odluku o davanju novih zajmova i privlačenju novih štediša da kod nje ulože svoje uloge. Nakon napada Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. Međimurje su okupirali Mađari. Samom okupacijom, na prostoru Međimurja počinju vrijediti mađarski zakoni. Između ostalog, tako je počeo vrijediti bankovni zakon prema kojem banka ne može postojati ako nema glavnicu od 40.000 penga.

32 Stoga upravni odbor štedionice odlučuje sazvati izvanrednu skupštinu 18. ožujka 1942. na kojoj je odlučeno da se pokrene likvidacija Preloške štedionice.

33 Završetkom Drugog svjetskog rata, u novim okolnostima, pokrenuta je likvidacija štedionice prema Uredbi o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća.

34 Narodna banka FNRJ, Centrala za NR Hrvatsku kao likvidator, objavljuje 17. studenoga 1949. daje likvidacija završena pravomoćnim sudskim rješenjem, a po propisima Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća.

35 Donjo-međimurska štedionica u Prelogu Donjo-Međimurska štedionica d.d. u Prelogu osnovana je 1873.

36 Pod tim nazivom bila je upisana u trgovački registar kod Kraljevskog sudbenog stola u Varaždinu 23. siječnja 1923.

37 Štedionica se bavila uobičajenim poslovima poput ostalih štedionica te poslovima poput kupoprodaje nekretnina te preuzimanja vrijednosti na čuvanje uz odgovarajuću naknadu. Štedionicom su upravljali glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Ravnateljstvo je imalo iste nadležnosti što se tiče odluka koje su se odnosile na samo poslovanje štedionice te onih ostalih.

38 Brojalo je šest članova i bilo je birano na razdoblje od tri godine. 31 Upravni odbor upoznaje svoje članove s prijedlogom Hrvatske poljoprivredne banke da zbog gubitaka pokrenu likvidaciju na svojoj sjednici 15. 1. 1939. 32 Upravni odbor na svojoj sjednici 12. 10. 1941. razmatra prijedlog o fuziji Preloške i Donjomeđimurske štedionice. Budući da sama Preloška štedionica ima glavnicu od oko 30.000 penga (300.000 dinara) bio je upitan njezin opstanak zbog mađarskog bankovnog zakona. 33 HR HDA 563. Preloška štedionica, sv. 1/1, Knjiga zapisnika upravnog odbora 1925.-1942. Iz zapisnika nije razvidno da li je likvidacija pokrenuta odnosno provedena nakon dogovorene izvanredne glavne skupštine za 18. 3. 1942. 34 SLbr. 19 od 5. 3. 1949. 35 NNbr. 91 od 23. 11. 1949. 36 Mihćk-scher Ungarischer Compass 1908-1909., Financielles und Commercielles Jahrbuch, I. theil, Geld und Creditinstitute. Budapest : Herausgegeben von Dr. Alexander Nagy de Galántha. 1908., str. 903.; Lajnert, S. Arhivistički prikaz sustava bankovno-novćarskih institucija u Hrvatskoj do likvidacije privatnih kreditnih poduzeća (1846.-1949.), doktorska disertacija. 37 NNbr. 51 od 2. 3. 1923. 38 Znači, kao i u već navedenim štedionicama, odlučivalo je o poslovanju štedionice, uz odobrenje glavne skupštine. Isto tako je donosilo i odluke poput onih vezanih uz zapošljavanje odnosno otpuštanje činovnika štedionice, povišenju ili smanjenju plaća činovnicima, putnim troškovima i ostalim troškovima, davanju raznih ovlaštenja pojedinim činovnicima i dr.