ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 259

Jasna Požgan Državni arhiv za Međimurje Strigova 102 Strigova PRILOG ISTRAŽIVANJU MEĐIMURSKIH ŠTEDIONICA DO NJIHOVE LIKVIDACIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA (1920.-1949.) UDK 336.722(497.5-3 Međimurje)(09

1) Pregledni rad U članku se autorica bavi ustrojem i djelovanjem štedionica na području Međimurja u Kraljevini Jugoslaviji do njihove likvidacije nakon završetka Drugog svjetskog rata. Članak se pretežno bavi djelovanjem sljedećih najznačajnijih štedionica: Čakovečko-Međimurske, Preloške, Donjomeđimurske te Kotoribske štedionice. Ključne riječi: Međimurje, štedionica, ravnateljstvo, nadzorni odbor, glavna skupština Uvod Proglašenjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. u Beogradu, na području jugoistočne Europe nastala je nova država, spajanjem područja koja su do 1918. godine bila u sastavu nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije (Slovenija, Hrvatska te Bosna i Hercegovina) s dotad postojećim samostalnim državama Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom. Osim navedenih teritorija, u granicama nove države našli su se i teritoriji koji su dotad spadali neposredno pod mađarsku upravu (Međimurje, Prekmurje, Baranja) sve do završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine. Ti se teritoriji ulaskom u novu državnu tvorevinu uključuju u gospodarske tokove nove države. Na području Međimurja, uz razne industrijske i trgovačke tvrtke, djelovale su i novčarske ustanove kao što su bile štedionice. Na prostoru Međimurja postojale su Čakovečka štedionica, Međimurska štedionica, Donjomeđimurska štedionica, Preloška i Kotoribska štedionica.