ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 19

Trenutačno arhivi u Hrvatskoj raspolažu s 48.648 m

2

. U odnosu na stanje od prije dvadesetak godina, kada su arhivi koristili 27.574 m

2

, može se govoriti o trendu značajnog povećanja arhivskog prostora za 57%. Međutim, da se problemu arhivskoga prostora ipak nije pristupalo sustavno govori činjenica da arhivi djeluju na čak 45 lokacija što u organizacijskom i stručnom smislu otežava njihov rad, a u financijskom pogledu je to neracionalno. Budući da je u istom razdoblju porast količine gradiva iznosio 66% (s 56.223 d/m na 85.049,13 d/m), o zadovoljavajućem rješenju smještajnih kapaciteta ne može biti govora, pogotovo kada se uzmu u obzir količine arhivskoga gradiva u posjedu stvaratelja što su već dospjele za preuzimanje. Bez osiguranja dodatnoga spremišnog i radnog prostora u državnim arhivima nemoguće je planirati i omogućiti preuzimanje i dostupnost novog arhivskoga gradiva, a sustavno rješavanje toga pitanja otežava već više puta spominjani nedostatak odgovarajućih kvantitavnih pokazatelja potrebnih za temeljitu procjenu stanja i potreba (u ovom slučaju količine gradiva u posjedu stvaratelja i spremišnog prostora u arhivima). IV. Vjerojatno je najznačajniji napredak u arhivskoj struci uočljiv u povećanju broja djelatnika u državnim arhivima. Godine 1981. u arhivima je bilo uposleno 236 djelatnika (nema razrađene specifikacije), a 2005. bilo ih je 428. Od toga je 258 djelatnika arhivske struke. Ovdje je bitno ukazati da struktura zaposlenika odražava promjene u arhivskoj struci budući da suvremeno okruženje podrazumijeva angažman stručnjaka raznorodnih profesija (pomak od klasičnih humanističkih studija prema informatologiji i drugim strukama). S druge strane, u arhivima se trajno provlače problemi velike fluktuacije kadrova koja je uvjetovana statusnim i financijskim čimbenicima. U pogledu izobrazbe arhivskih stručnjaka također možemo govoriti o stanovitom pomaku budući da su pojedini aspekti struke zastupljeni u sklopu različitih sveučilišnih studija, a HDA, sukladno mogućnostima, organizira stručna usavršavanja. Veliki iskorak za arhivsku struku predstavlja uhodana edukacija djelatnika u pismohranama koji su obvezni polagati stručni ispit.