ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 17

Nemogućnost preciznoga uvida u stanje gradiva u posjedu imatelja i stvaratelja dovoljno govori o ozbiljnosti toga problema. On je prisutan od početka ustroja moderne arhivske službe i uvjetovan je različitim okolnostima: nedostatnim evidencijama o gradivu izvan arhiva, slabom suradnjom stvaratelja i arhiva (needuciranog osoblja kod stvaratelja i premalog broja arhivista), nemogućnosti preuzimanja gradiva u arhive zbog nedostatka spremišnih prostora itd. Osim toga, zbog dugogodišnjega preuzimanja nesređenoga gradiva, u arhivima se nalaze velike količine arhivistički neobrađenoga gradiva što umnogome opterećuje njihov rad. Arhiv Broj pismohrana/stvaratelja u nadzoru arhiva I. kat. II. kat. III. kat. Cea. gradiva HDA 441 (224 J, 200 P) 434 17 DABJ 720 DADU 185 15.000 d/m DAGS 137 49 65 23 5.150 d/m DAKA 232 50 52 130 DAOS 1.016 348 611 57 5.000 d/m DAPA 1.095 396 515 184 DARI 410 DASK 352 79 146 127 DASB 454 15.617 d/m DAST 265 (173 J, 92 P) 177 88 6.890 d/m DAZD 282 47 91 141 SACŠI 300 DAVŽ 441 211 120 110 10.000 d/m DAZG 1250 450 800 UKUPNO 7.580 Prilog 6: Pregled broja evidentiranih i kategoriziranih stvaratelja arhivskoga gradiva u sustavu nadzora državnih arhiva, s pokušajem procjene količine arhivskoga gradiva koje se kod njih čuva, prema podacima matične službe HDA u 2006. godini prikupljenima od pojedinih državnih arhiva (J - javni, P - privatni) Moguće rješenje ovih problema vidimo u razdvajanju inspekcijske i savjetodavno-partnerske uloge arhiva prema stvarateljima/imateljima. Izmjenama Zakona trebalo bi uspostaviti inspekcijski nadzor na razini službe, u okviru eventualne »arhivske uprave«. Time bi arhive (vanjske službe) usmjerili na stručnu podršku i pružanje usluga stvarateljima i imateljima na svome području (upravljanje dokumentacijom, vrednovanje i izlučivanje gradiva, stručno usavršavanje, savjetovanje i nadzor nad obradom i si.).