ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 58
Zaslužan je za utemeljenje moderne arhivske službe u Argentini i drugim državama Južne Amerike. 1 Gotovo trideset godina (1959.-1986.) bio je direktor Argentinskog državnog arhiva, a na Sveučilištu u Córdobi osnovao je katedru za paleografiju i diplomatiku. Bio je znanstveni istraživač Državnog vijeća za znanstvena i tehnička istraživanja u Buenos Airesu od 1961. do 1991. Osnivač je institucije Centro Interamericano de Desarrollo de Archivos 1972., koja mu je 1987. posvetila spomenicu De archivos y archivistas. Homenaje a Aurelio Tanodi. 2 Od 2003. godine dan njegova rođenja obilježava se kao Dan arhivista Južne Amerike. Prvoga rujna 2007. navršio je 93 godine života. Zahvaljujemo njegovoj kćeri, gospođi Branki Marii Tanodi de Chiapero, što je Arhivskom vjesniku ustupila tekstove koje donosimo u prijevodu na hrvatski jezik: 1. osobno iskustvo Branke Marie Tanodi de Chiapero, ravnateljice Općeg i povijesnog arhiva Nacionalnog sveučilišta u Córdobi te profesorice paleografije i diplomatike na Nacionalnom sveučilišta u Córdobi, 2. pismo Z. Tanodija u kojem iznosi svoj životni put, poglavito svoj rad na području arhivske službe i obrazovanja arhivista u Južnoj Americi, 3. bibliografija radova Z. Tanodija koju je sastavila Branka Marie Tanodi de Chiapero. Pisma su zanimljiva svjedočanstva oca i kćeri, zauzetih za promicanje arhivske službe, arhivistike i pomoćnih povijesnih znanosti u Južnoj Americi i vrijedan su prinos istraživanju života i rada Z. Tanodija. Ona nadopunjuju bibliografiju njegovih radova. Radovi se donose prema vremenskome slijedu, a svaka jedinica sadržava i kraći sažetak rada. Iz bibliografije je razvidno da je najveći broj radova nastao u Južnoj Americi i uglavnom je rezultat stručnoga djelovanja na latinskoameričkom prostoru. Ona pokazuje spektar interesa i bavljenja — od osnova arhivistike i latinske paleografije do organizacijskih pitanja utemeljenja i uređenja arhivske službe, njezina promicanja, problema obrazovanja arhivista, suvremene problematike vezane uz informacijske tehnologije, rada na promicanju arhiva u latinskoameričkom jezičnom prostoru, ali i u svjetskim, razmjerima. Njezinim objavljivanjem nastojali smo čitateljima Arhivskoga vjesnika i široj kulturnoj javnosti približiti arhivsku teoriju i praksu latinskoameričkog pros1 Godine 2006. odlikovanje Časnom medaljom zasluga Peruanskog generalnog arhiva u ime tamošnje Akademije znanosti, a u prigodi proslave 185. obljetnice nezavisnosti Republike Peru. Vidi Šprljan, C. Peruansko odlikovanje arhivisti Zlatku Tanodiju; htt p://www.matis.hr/vijesti.php7id-537 ; stranica posjećena 3. rujna 2007. 2 Washington D.C. : 1987. Svoje impresije o Tanodiju u Spomenici su iznijeli mnogi istaknuti arhivisti poput Charlesa Kesckemetija, Elia Lodolinija, Bernarda Weilbrennera i dr. Među njima i kći Z. Tanodija, Branka Maria Tanodi de Chiapero, a prije svih, u predgovoru, Juan Carlos Torchia Estrada, direktor ugledne arhivističke ustanove Departmento de Asuntos Culturales de la Organizáción de los Estados Americanos.
