ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 51
Iz navedenih se naslova glava prve knjige prilično jasno može razabrati čime se u ovom dijelu knjige Ptolemej bavi, pa i uvidjeti njegova sistematičnost. Svakako treba napomenuti da su sve teme navedene u glavama sažeto i slikovito obrađene i da se često iznose tvrdnje koje se u geografiji i danas primjenjuju. Druga knjiga počinje prologom u kojem Ptolemej objašnjava kako će u toj i sljedećim knjigama opisivati pojedine dijelove svijeta koji će prema tim njegovim uputama poslije biti prikazani na kartama. Tako npr. kaže da će opisivati u smjeru zapad-istok i sjever-jug, te da će običaje i povijest pojedinih naroda navoditi samo u nužnim slučajevima. Nakon prologa slijedi sistematično opisivanje svijeta, počev od zapadne Europe, tj. po oznakama se zemljopisne dužine i širine, navode rtovi, otoci, rijeke, mora, planine, jezera, pokrajine, krajevi, gradovi i narodi pojedinog područja, ponegdje popraćeni bilješkama. Tekst je podijeljen na cjeline označene rednim brojevima poslije izrađenih karata. Opis takve vrste završava s četvrtom glavom sedme knjige, opisivanjem Indije zapadno od Gangesa. U petoj glavi, naslovljenoj Opis čitave karte svijeta, Ptolemej sažima opis cijelog svijeta, pa tako npr. kaže da je svijet podijeljen na 360 meridijana i tri kontinenta od kojih je najveća Azija, a najmanja Europa, ali ne umišlja si daje opisao cijeli svijet, pa upozorava da poznat svijet sa svih strana okružuju neistražena područja (terra ineognita). U šestoj i sedmoj glavi pomoću primjera objašnjava na koji način treba svijet prikazati u kugli. Nakon kraja sedme knjige dan je prikaz zemaljske kugle na kojoj su označeni smjerovi puhanja glavnih vjetrova, te je još jednom ponovljen tekst iz šeste glave sedme knjige u kojem Ptolemej na primjeru razlaže kako svijet treba prikazivati u kugli, popraćen crtežom da bi se tekst lakše mogao pratiti. Osma knjiga sadrži daljnji naputak za prikaz svijeta. U prvoj glavi Ptolemej obrazlaže još neke pojedinosti važne za način prikazivanja nastanjenog svijeta na kartama. Npr. kaže da neke dijelove svijeta treba umanjiti, a neke uvećati zbog toga što su neki bogatiji naseljenim mjestima, a neki siromašniji. U drugoj glavi govori o tekstu osme knjige koji slijedi. Taj je tekst, kao i tekst od druge do sedme knjige, podijeljen na cjeline označene rednim brojevima poslije izrađenih karata. Tekst navodi zemlje i pokrajine koje bi pojedina karta trebala sadržavati, srednju vrijednost vrijednosti zemljopisne dužine i širine prikazanih na karti, omjer te srednje vrijednosti, krajnje točke karte, veće gradove s vrijednostima njihove zemljopisne dužine i širine, otoke, iznose njihove udaljenosti od Alcksandrije mjerene u satovima, te trajanje najdužih dana u gradovima. Na kraju je knjige (fol. 82) dodana tablica koja prikazuje redni broj paralela, polarna umanjenja paralela, dnevni luk dužega dana u stupnjevima i minutama pojedinih točaka na Zemlji, razlike u satovima među paralelama, vrijednost kuta ekliptike u Ptolemejevo vrijeme. U toj je tablici zabilježeno i daje čitav svijet prema Ptolemejevom naputku iscrtao aleksandrijski majstor Agatodemon (Agathus Daemon).
