ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 48
Uvodno obraćanje (posveta) prevoditelja Wilibalda Pirckheimera briksenskom biskupu Sebastijanu 8 Prevoditelj Wilibald Pirckheimer (1470.-1530.) u uvodnom obraćanju princu i briksenskom biskupu Sebastijanu, navodeći razlog zbog kojeg se prihvatio prevođenja Ptolemejeve Geografije na latinski jezik, kaže da bi, da su oni, koji su se prije prihvatili Ptolemejeve Geografije, manje griješili, njegov posao bio uzaludan, tj. da ne bi bio ništa novo, no, da se on, budući da je uvidio da dotadašnji prijevodi na latinski nisu uspjeli prenijeti Ptolemejevu dražest i učenost, ponadao da će njegov možda biti bolji. Spominje dva prijašnja prevoditelja: Jakova Firentinca i Johanna Berenhera, kojeg naziva svojim zemljakom. Za njih kaže da Talijan, premda se čini da grčki nešto razumijeti može, ipak matematiku zna tako slabo da ponajviše ni sam sebe ne razumije. A Nijemac, premda se u matematici ističe, u grčkom ponekad ipak tako halucinira, da radije stvari obavija tamom, nego da nešto osvijetli. A za sebe Pirckheimer kaže: (...) premda se ne mogu i ne trebam slaviti u znanju grčkog i matematike, ipak se ne bojim osude svojeg prijevoda od strane nijednog dobrog i učenog čovjeka, i usuđujem se priznati daje jasniji od prijašnjih i bliži Ptolemejevu duhu. (...) Spominje da su mu mnogo pomogla djela Johanna de Regio Monte, kojeg naziva prvakom matematike onog vremena. Nadalje, 9 kaže da je svjestan kako njegovo djelo ima manjkavosti, ali da će kritiku prihvatiti samo od učenog i vještog matematičara, i takvoga moli neka dobrostivo ispravi pogreške nastale zbog mane, kako grčkih, tako latinskih primjeraka, nepažnje prevoditelja, brzine pisara. Navodi teškoće nastale pri prevođenju zbog razlika među primjercima Geografije, posebno u računanju brojčanih vrijednosti. Tako je npr. u osmoj knjizi vidio da više od 400 mjesta nema točnih vrijednosti dužine najdužih dana, udaljenosti od Aleksandrijskog meridijana, okomitog prelaska sunca, pa je potpuno odbacio primjerke i sam išao matematički izračunavati te vrijednosti. Slikovito je prikazao lakoću griješenja rekavši da nije čudno da se u svjetovnim knjigama dogode greške kad se pogriješilo čak u Evanđelju. Spomenuo je nedosljedno vrijeme Isusovog pribijanja na križ, za koje Marko kaže da se dogodilo u 3 sata, a ostali evanđelisti u 6 sati. To je objasnio sličnošću grčkog slova T, koje služi i za označavanje broja tri, s arapskim brojem 6. Kaže da je mnogo vremena utrošio na usklađivanje udaljenosti paralela 10 od crte ravnodnevice, itd. Tadašnjem je vremenu prilagodio prikaze zemalja i račune nekih vrijednosti. Tako je, npr. za vrijednost kuta ekliptike, za koju je Ptolemej uzimao 23 stupnja i 50 minuta, on uzeo 23 stupnja i 29 minuta. Uvodno obraćanje K Uvodno obraćanje obuhvaća drugu, treću i polovicu četvrte stranice knjige (oznake listova: Al verso - A2). Prva stranica (Al rect<>)je. naslovna. 9 Ovdje nedostaje dio teksta. Naime, primjerku nedostaje oko četvrtina prvog lista koji je nepravilno poderan. 1 U ovom djelu paralele podrazumijevaju pojaseve paralelne s crtom ravnodnevice, na kojima je dan za iznos cijelog sata duži ili kraći od dana u području crte ravnodnevice.
