ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 42

terijala iz gradova u kojima su dopisništva HTV-a s kadrovima gradova, njihovih političkih, gospodarskih i kulturnih institucija, a dodatno će se voditi računa i da kadrovi odgovaraju trenutnim godišnjim dobima. Obzirom na novostečena znanja i vještine, materijali koji se nalaze u radnom prostoru arhiva uvršteni su (ingestirani) s arhivskih vrpci i sa servera iz jednog dnevnog projekta u drugi projekt - arhiv. Kako se svi materijali koji se u Media Manageru nalaze u visokoj rezoluciji, pokretanjem fletanja (stješnjavanja) prebacuju se u nisku rezoluciju kako bi korisnici u Media Browsu imali pristup materijalima i kako bi ga mogli oblikovati i prilagođavati. Jednako tako, sirovine koje novinari donesu na svojim radnim vrpcama kako bi ih pohranili u arhivu, a kako se ne bi dodatno opterećivao ingest (mjesto na kojemu se materijali stavljaju na server bilo s vrpci ili iz dopisništava HTV-a odnosno montaže - u slučaju da se presnimava na arhivsku vrpcu), arhivisti digitalnog arhiva Informativnoga programa u stanju su lokalno na server (u dnevni projekt) spremiti sirovinu, ukoliko je potrebno montirati je te snimiti na arhivsku vrpcu odnosno spremiti u Workspace arhivu. Od studenog 2005. godine do kolovoza 2006. godine ukupno je odabrano i arhivirano 3.459 priloga sa servera (sirovine, polufinali, unilaterali) što iznosi 10.071 minutu i što se može iskoristiti za kasniju izradu statističkih podataka na osnovi kojih se može korigirati prostor na serveru koji je predviđen za on- line arhivu. Zaključak Bit arhiviranja ostala je ista od vremena glinenih pločica do danas: sačuvati što bolje za što duži vremenski period, ostaviti trag postojanja, pismenosti, djelovanja, vjerovanja, vrijednosti, svjedočiti sebe u nepoznatom i neizvjesnom budućem vremenu. Sačuvati crtež, sliku, ton - sačuvati digitalni zapis. Nova tehnologija, sveprisutna, moćna digitalizacija došla je i do nas obećavši mnogo dobra onome tko je savlada, usvoji i iskoristi. Vidjeli smo dokud se stiglo u digitalizaciji arhiva Informativnog programa - stoje novoga donijela i što je ostalo isto. Ukoliko bi se suradnja arhivista, novinara, realizatora nastavila u nagovještenom pravcu, značaj koji bi se ostvario omogućio bi kvalitetnije i brže kreiranje i realizaciju cjelokupnog programa te bi se i početničke greške i nedostaci (koji će se nastojati ukloniti) mogli brzo zaboraviti. Korak koji je Arhiv Informativnog programa učinio zahvaljujući svojim ljudskim resursima bez kojih nijedna tehnologija ne bi bila moguća, značajan je jednako za nas kao i za Informativni program čija je dobrobit i kvaliteta naš konačni cilj.