ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 234

U manje od stotinu godina, mjesto razglednica postalo je sve marginalnije u istraživačkom radu, da bi one od 1970-ih postupno postajale zanimljivijima kao predmet istraživanja, a posljednjih godina prerasle u značajan dokumentarni oblik za istraživače, kako je porasla svijest o razglednici kao izrazu osobnog fotografskog doživljaja i svijest o svim njezinim ograničenjima, ali i mogućnostima. U članku Arhivska revolucija: Uloga W. Kaye Lamba u preoblikovanju arhivske struke (An Archivál Revolution: W. Kaye Lamb and the Transformation of the Archivál Profession), 185-234, Terry Cook govori W. K. Lambu kao četvrtome »dominijskome arhivistu«, djelatnome u razdoblju 1948.-1969. na mjestu ravnatelja Nacionalnog arhiva Kanade, te njegovoj ulozi za razvoj struke u Kanadi. Lamb je prekinuo s učenjem Hilary Jenkinsona i stavovima svojih prednika, želeći modernizirati službu temeljem triju načela: želio je uspostaviti mrežu totalnih arhiva uspostavljanjem sustava sistematskog i sveobuhvatnog vrednovanja (i izlučivanja) zapisa, želio je potom uspostaviti nadzor nad vladinim zapisima i spisovodstvom, te kao treće, proširiti svoje programe orijentacijom arhiva prema istraživačima i široj publici kroz tzv. javne programe. Tekst u kojemu govori o tome, Terry Cook je temeljio na izvornim dokumentima W. K. Lamba, na njegovim člancima i osobnoj ostavštini, uključivši i dosad nepoznate, tj. neobjavljene memoarske zapise. Randall C. Jimerson svoj je rad posvetio dokumentima i arhivima rane Amerike (Documents and Archives in Early America), str. 235-258, uglavnom se baveći osobama koje su u 1.8. st. promijenile dotadašnji tijek američke povijesne znanosti, usmjerene na religijske motive ili zaštitu prava naseljenika. On govori o dvije značajne osobe, prvo o Jeremyju Belknapu, koji je u 18. st. djelovao kao prvi američki povjesničar koji se koristio primarnim izvorima, kritičkom analizom dokaza i odbacivao metodologiju temeljenu na nadnaravnim objašnjenjima uzroka povijesnih događaja, te potom o Ebenezeru Hazardu, kao prvome egdotičaru, koji je prikupio važne dokumente u seriji pod naslovom Historical Collections, ali i o njihovoj suradnji na projektima nacionalne povijesti. Tom Nesmith autor je posljednjeg članka u ovome broju Archivarije, s naslovom Ponovno otvaranje arhiva: Unošenje nove kontekstualnosti u.arhivsku teoriju i praksu (Reopening Archives: Bringing New Contextualities into Archivál Theory and Practice), str. 259-274, posvećenog sagledavanju utjecaja novih ideja i koncepata, ovaj puta nastalih u okrilju istraživanja povijesti zapisa tj. registraturnoga i arhivskoga gradiva i njihovog utjecaja na preoblikovanje službe. Ovaj članak je pokušaj sagledavanja arhivističkih ideja i koncepata (vrednovanja, sređivanja, fonda, referenci, javnih programa, zaštite, opisa), promijenjenih pod postmodernim utjecajima, što se odrazilo i na novo otvaranje arhiva. Rajka Buć in