ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 224

nosače zapisa i formate pohrane i dovoljan broj osposobljenih djelatnika koji sudjeluju u procesu izrade planova i tehničke provedbe digitalizacije. Iz istih razloga (brzina u pristupu i obradi, aktualnost podataka, mogućnost pretraživanja na Internetu, povezanost s regionalnim, nacionalnim i međunarodnim portalima), Njemačko društvo za znanstvena istraživanja financira nekoliko projekata pretvaranja analognih obavijesnih pomagala u digitalne u Saveznom arhivu Njemačke, Glavnom državnom arhivu u Diisseldorfu i Zemaljskom arhivu u Nordrhein-Westfalenu. Kriterij za utvrđivanje prioriteta u izboru obavijesnih pomagala bio je intenzitet korištenja i funkcionalna povezanost gradiva (Ulrich Fischer, Wilfried Reininghaus, DFG-Vorstudie "Retrokonversion archivischer Findmittel", Die wichtigsten Ergebnisse des Projekts). Prvi broj časopisa u 2007. gotovo u cijelosti sadrži izvješća sa 76. njemačkog dana arhiva održanog u Essenu (rujan 2006.), čija je okvirna tema bila »Arhivi i javnost«. U osam radnih skupina (1. državni arhivi, 2. gradski, 3. crkveni, 4. i 5. obiteljski i gospodarski, 6. politički arhivi i arhivi udruga i udruženja, 7. i 8. medijski, visokoškolski i arhivi znanstvenih ustanova), predstavljena su izlaganja 0 radu i komunikaciji s korisnicima i sa stvarateljima arhivskog gradiva (prisutnost na Internetu, izdavačka djelatnost, promidžbeni materijal, kulturni, obrazovni 1 savjetodavni rad arhiva). Elektronički zapisi i njihova pohrana te suradnja arhiva i javne uprave u procesu njihovog nastajanja, tema su priloga Thekle Kluttig (10 Jahre Arbeitskreis "Archivierung von Unterlagen aus digitalen Systemen" - Bilanz und Ausblick). Autorica opisuje rezultate rada Radne skupine »Arhiviranje zapisa digitalnih sustava«, neslužbenog udruženja arhivista državnih i gradskih arhiva koji rade s elektroničkim zapisima. Radna je skupina ustrojena kao tzv. mreža znanja za razmjenu podataka i iskustava, ali i s ciljem približavanja konkretnih rezultata svog rada široj stručnoj publici objavljivanjem zbornika s godišnjeg savjetovanja u tiskanom ili online-izdanju. Sto se tiče financija i kadrova, Radna se skupina u potpunosti oslanja na dragovoljni rad svojih članova. Nakon desetogodišnjeg rada, najveći su izazovi rada s elektroničkim zapisima, prema njezinom mišljenju, sadržani u sljedećem pitanju: imaju li arhivi uopće ikakvu strategiju za rad s elektroničkim zapisima (od tehničke opremljenosti do osposobljenosti arhivista za rad s njima), a koji će s obzirom na broj stvaratelja koji ih već desetljećima stvaraju, ubrzo biti predmetom preuzimanja, obrade i korištenja u arhivskim ustanovama? Danijela Marjanić