ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 168

Temeljem navedenog Zakona, nadležno tijelo državne uprave trebalo je spriječiti ulazak na teritorij RH željezničkim vagonima iz SRJ kao i njihov izlazak s teritorija RH na teritorij SRJ, osim na onim graničnim prijelazima za željeznički promet koji su bili odobreni od strane Odbora Vijeća sigurnosti, za željezničke vagone kojima se prevozila roba namijenjena isključivo u humanitarne, medicinske svrhe i prehrambene proizvode prijavljene Odboru Vijeća odobrene od strane tog Odbora. Nadležno tijelo državne uprave trebalo je zaplijeniti željezničke vagone zatečene na teritoriju RH, na kojima je postojao većinski ili nadzorni interes osobe koja je poslovala unutar SRJ ili je djelovao iz nje, a nakon postupka utvrđenja da su prekršili Rezoluciju 713 (1991.), 757 (1992.), 787 (1992.) i 820 (1993.) bili su konfiscirani. Željeznički vagoni i tereti na njima, zatečeni na teritoriju RH, za koje se osnovano sumnjalo da su prekršili Rezolucije 713 (1991.), 757 (1992.), 787 (1992.) i 820 (1993.) bili su zaplijenjeni dok se nije provela istraga, a ako se utvrdilo da su kršili navedene Rezolucije, bili su konfiscirani. Ivica Mudrinić, ministar pomorstva, prometa i veza uputio je 1994. predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu dopis pod nazivom: »Osnovni podaci o projektima prometne infrastrukture od interesa za Hrvatsku.«

104 Od planiranih budućih željezničkih pravaca, u dokumentu se spominju nizinska pruga Zagreb-Rijeka i jadranska priobalna željeznica Rijeka-Split-Dubrovnik. Trasa nizinske pruge Zagreb-Rijeka projektirana je kao dolinska dvokolosječna elektrificirana pruga za mješoviti putničko-teretni promet. Dužina pruge je 126,6 km, a njezinom bi se gradnjom skratila udaljenost između Zagreba i Rijeke za oko 80 km. Od ukupne dužine na tunele otpada 51,725 km ili 40,8% (najveći su Risnjak 24,85 km i Okrugljak 13,88 km), a na mostove i vijadukte 10,6 km ili 8,3%. Od tehničke dokumentacije izrađen je i prihvaćen idejni projekt 1979./1980. Vrijednost projekta procijenjena je na 2,7 milijardi US$. Željeznički pravac Rijeka-Split-Dubrovnik u koridoru koji će povezivati zemlje sjeverozapadne Europe preko Hrvatske sa zemljama Balkana i Bliskog Istoka, predviđena je izgradnja željezničke pruge od Rijeke preko Zadra, Šibenika, Splita do Dubrovnika/državna granica. U ovom koridoru ne postoje zadovoljavajuće željezničke veze duž obale, već su gradovi Rijeka, Zadar, Šibenik i Split vezani željezničkim prugama prema unutrašnjosti zemlje. Trasa nove jadranske željeznice na području RH dužine je oko 550 km. Izgradnjom ove dvokolosječne elektrificirane pruge za mješoviti promet skraćuje se postojeća željeznička veza Trst-Solun za 160 km. Vrijednost projekta procijenjena je na oko 12 milijardi US$. Nakon završene vojno-redarstvene akcije »Oluja«, hrvatski željezničari su za samo dvadesetak dana osposobili prugu Zagreb-Knin-Split i stvorili uvjete za HR-HDA-I741, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Fascikl 660/1994, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.