ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 15
skoga gradiva pojedinih stvaratelja koje su ušle u arhive uslijed promjena nadležnosti arhivske službe u odnosu na sveukupno javno arhivsko gradivo nastalo temeljem odredbi novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, zatim promjene nastale djelomičnom razdiobom gradiva među samim arhivima i dr. U tijeku rada do izražaja je došla i potreba ujednačavanja i normiranja arhivske prakse u samim arhivskim ustanovama, a posebno kod imatelja arhivskoga gradiva izvan arhiva koji često arhivskome gradivu pristupaju prema pravilima svoje osnovne, najčešće bibliotekarske ili muzejske struke. U sasvim praktičnom pogledu rad s računalom na zajedničkoj aplikaciji uvjetovao je prilagodbu djelomično krutim pravilima stroja što je u početku stvaralo određeni problem i otpor, ali je u konačnici dovodilo do veće ujednačenosti u radu. Sama priroda posla i način rada uvjetovali su povećanu suradnju među arhivskim djelatnicima, protok informacija te otvaranje diskusije o pojedinim stručnim pitanjima. Prikupljeni podatci ukazuju i na pojedina pitanja koja se odnose na osnovne zadatke arhivske službe kao što su preuzimanje arhivskoga gradiva, objedinjavanje arhivskih fondova koji se čuvaju u različitim arhivima ili u nearhivskim ustanovama, razmjena arhivskoga gradiva između pojedinih arhiva, ali i razmjena između arhivskih i nearhivskih ustanova, sređivanje i izrada obavijesnih pomagala, pitanje korištenja i citiranja preslika gradiva i dr. Razredbeni sustav (klasifikacija) Cjelokupno arhivsko gradivo prikazano je u okviru pojedinih arhivskih ustanova, njihovih podružnica ili odjela te nearhivskih ustanova sukladno razredbenom/klasifikacijskom sustavu. U osnovi ovaj razredbeni sustav je izrađen i primjenjen već u Pregledu iz 1984. Do promjena je došlo u prikazu pojedinih skupina i podskupina. Naime, prethodni razredbeni sustav je s obzirom na društvene prilike u bivšoj Jugoslaviji, tj. ulogu države i široko zasnovano državno vlasništvo, cjelokupno arhivsko gradivo dijelio na tri velike skupine: A. Arhivski fondovi državnih organa, ustanova, organizacije i drugih institucija, B. Obiteljski i osobni arhivski fondovi i C. Zbirke. Unutar tih cjelina pojedine su skupine ili grupe djelatnosti bile iskazane određenim arapskim brojem (A 1, 2 itd.). S obzirom na društvene promjene i u Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. iskazanu podjelu sveukupnog arhivskoga gradiva na javno i privatno, u razredbi se prešlo na novi sustav u kojem svaka skupina djelatnosti odnosno pojedine cjeline i vrste gradiva imaju svoju zasebnu oznaku, od slova A do slova O. Tako je sustav pretežiti dio arhivskoga gradiva prikazao prema područjima društvene djelatnosti te obiteljske i osobne djelatnosti kojima pripadaju pojedini stvaratelji (A. Uprava i javne službe; B. Pravosuđe; C. Vojne postrojbe, ustanove i 10 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. NN. 105(1997), čl. 5, 29 i 68.
