ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 132
U lipnju 1990. godine započinje proces protuustavnog djelovanja - prekrajanje teritorijalno-administrativnog ustroja radi promjene granica SRH, federalne jedinice u sastavu SFRJ. Skupština općine Knin donosi 27. lipnja 1990. Odluku o osnivanju i konstituiranju Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like. Odluke istoga naziva donose nakon toga i Skupština općine Donji Lapac (28. lipnja 1990.), Skupština općine Obrovac (12. srpnja 1990.), Skupština općine Dvor (17. srpnja 1990.), Skupština općine Vojnić (24. srpnja 1990.), Skupština općine Glina (24. srpnja 1990.) i Skupština općine Kostajnica (19. prosinca 1990.). Skupština općine Gračac utvrdila je 29. lipnja 1990. Dogovor o pristupanju Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like, dok Skupština općine Benkovac donosi 6. kolovoza 1990. Odluku o pristupanju općine Benkovac Zajednici općina Knin. Dana 25. srpnja 1990. Sabor SRH donio je Odluku o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH. 3 Navedenim amandmanima određuje se brisanje u nazivu Ustava i u njegovim odredbama riječi »Socijalistička« ispred riječi »Republika Hrvatska«, tako da od 25. srpnja 1990. godine nacionalni parlament nosi naziv »Sabor Republike Hrvatske«. Republika Hrvatska (dalje: RH) postala je nositelj političkog i gospodarskog suvereniteta. Određeno je da su oblici vlasništva ravnopravni i da imaju jednaku zaštitu. Nositelji prava vlasništva su fizičke i pravne osobe. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete koji se trebaju utvrditi zakonom. Pretvorba društvenog vlasništva u privatno i druge oblike vlasništva trebala se obaviti uz uvjete i na način koji se trebao propisati. Predsjedništvo RH činili su predsjednik Republike i šest članova koji su imali funkciju potpredsjednika. Za obavljanje poslova državne uprave iz nadležnosti Republike osnivaju se ministarstva i drugi republički organi. Istoga dana u Srbu, u organizaciji Srpske demokratske stranke, održava se tzv. Srpski sabor, kao »politički predstavnik Srpskog naroda u Hrvatskoj«, na kojem se deklarira okupljanje »srpskog naroda koji živi na istorijskim teritorijima objedinjenim sadašnjim granicama SRH« i na kojem se donosi Deklaracija o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda. Tom se deklaracijom osniva »Srpsko nacionalno vijeće« kao izvršni organ Srpskoga sabora, koji »ima pravo da organizuje plebiscitarno izjašnjavanje Srpskog naroda o svim pitanjima bitnim za njegov položaj u Hrvatskoj i Jugoslaviji, kao i drugim pitanjima koja se tiču ostvarivanja srpskog suvereniteta i autonomnosti« (točke 3. i 4.). Na temelju točke 4. Deklaracije, u organizaciji Srpskoga nacionalnog vijeća, u razdoblju od 19. kolovoza do 2. rujna 1990., održava se »referendum o srpskoj autonomiji«, na kojemu pravo odlučivanja ima »celokupno srpsko stanovništvo starije od 18 godina koje je u granicama RH i svi pripadnici srpskog naroda stariji od 18 godina koji imaju državljanstvo RH, a ne žive u granicama RH«, dok će se referendum provoditi »po mjesnim zajednicama i naseljima gdje živi srpsko sta1 NN. 31(1990).
