ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 52
dovni naputak iz 1855. objavljen i na hrvatskome jeziku." Hrvatsko nazivlje iz Naputka nije zaživjelo u punome opsegu, već djelomično, nešto odmah, a nešto u kasnijem razdoblju kad je hrvatski jezik i formalno ponovno postao službenim. U Naputku su se pojavili izrazi poslovni ili podnesni napisnik (što se odnosilo na urudžbeni zapisnik), koji je potom mogao biti opći ili posebni (za potonji se koristio i izraz tajni ili prezidijalni) . Uz to se kao oblik evidencije navodio i abecedni potražnik (naputak ga je još nazivao kazalom ili našastarom), teje uveden u uporabu izraz razdjel ili svezak - za tematsku ili predmetnu cjelinu kojoj su spisi sadržajno pripadali i u kojoj su bili odloženi. 35 Također, ovdje se za ono što danas nazivamo pismohranom koristio izraz registratura, koji će od tada, uz alternativni izraz pismara, dominirati uredskim vokabularom na području Hrvatske i Slavonije, do kraja postojanja Austrougarske Monarhije. Zaključak Značaj neoapsolutističkog razdoblja u pogledu uredskog poslovanja jest u tome što su tada definirane osnovne konture tog segmenta poslovanja u modernoj upravi Monarhije, nakon ukidanja feudalizma i uspostave novoga društvenog poretka, ne samo na državnoj, već i na zemaljskoj razini, te kod nižih tijela. Ideju predmetne registrature koja prati nadležnosti uprave i nastoji ih čim bolje sistematizirati, pojam sveska koji se za to koristi, specifičnost okupljanja pojedinačnih sadržajnih cjelina oko korjenitog broja, način vođenja evidencija poglavito urudžbenih zapisnika i kazala - možemo, nakon svega što smo usporedili, smatrati općim mjestima uredskog poslovanja u Monarhiji. No uz ta obilježja, može se pratiti i to kako su se na konkretnim temeljima ove registrature dalje razvijale registrature Namjesničkog vijeća i Zemaljske vlade, kao njegovih sljednika koji su djelovali na području Hrvatske i Slavonije od 1861. do 1918. Primjerice, zbog sličnosti njihovih ovlasti, registraturni plan Predsjedničke kancelarije Namjesničkog vijeća gotovo je doslovce preuzeo registraturni plan Predsjedničke kancelarije Namjesništva. U dijelu poslovanja koji su vodili odjeli došlo je pak do značajnije promjene, zbog redukcije nadležnosti nastale uspostavom novoga upravnog aparata, koji je za ovo naše područje, pored Namjesničkog vijeća, uključio i Hrvatski dvorski dikasterij (kasnije Hrvatsku dvorsku kancelariju) u Beču. Bilo bi zanimljivo pratiti i sustav i njegov razvoj i u vrijeme Zemaljske vlade, kako bi se spoznale sve njegove transformacije nastale u nastojanju udovoljenja izazovima vremena, no to je već mogućim predmetom jednoga drugog rada. ZVL/1855, razd. I, kom. XIII, br. 75, 165-207. Tekst Naputka kaže da se »politički spisi registriraju ... u pravilu u razdielili koji su sačinjeni polag materiah«. Sudski poslovnik iz 1853. donosi slične nazive, u pojedinostima prilagođene vođenju sudskih predmeta: spisovni smotak i razdjel, a za knjige podnesni napisnik i pokazni registar ili kazalo, te također predviđa prezidijalnu registratura.
