ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 29
13 9 6. 48 u Splitu koji je ponovno, skupa s Ludovikovom ispravom, transumiran 14. prosinca 1446. 49 od Jakova Petra Martinova, splitskog kanonika i notara te kancelara splitskog nadbiskupa Jakobina, 50 u novu ispravu istog kaptola te prepisan i ovjeren 1580. godine od paškog notara Ivana Jadrulića. 51 Na tom ovjerovljenju potpisan je paški knez Nikola Badoer koji je na toj dužnosti bio od 1579. do 1581. 52 Ostaje ipak nejasno gdje se nalazila ova isprava u Ruićevo vrijeme - u splitskome kaptolskom arhivu ili u nekoj paškoj ustanovi. U svezi s tim zanimljiva je opaska M. Granica da ju je pronašao u privatnom vlasništvu 53 i na taj način osporava mišljenje N. Klaić koja je i Ludovikov privilegij i splitske kopije držala falsifikatima. 54 Osim ove dvije glavne skupine dokumenta koji prikazuju pašku povijest s pozicija dviju zainteresiranih strana, rapske i one paške, a mogu se ubrojiti u krunska svjedočanstva o paškoj prošlosti - kakvima su ih smatrale obje strane Ruić je donio i više drugih relevantnih, u užem smislu diplomatičkih, dokumenata, kao i zapisa koji to nisu, iz literature ili iz arhiva drugih paških ustanova, poglavito crkvenih. Tako je iz Lučića - kako je zabilježeno na margini ex Lucio s navodom knjige (/.) i poglavlja (c.) - preuzeo dokument Henrika Dandola iz 1203. (Quietatio canonis pheudalis pro Rogerio Mauroceno comite Kessae), 55 zapis o razaranju Kise (Destructio castri Kessae)? 6 zatim ispravu datiranu 3. travnja 1205. kojom mletački dužd Petar Ziani potvrđuje Pag baštinicima Rogerija Maurocena (Questio inter heredes Rogerii Mauroceni et Arbenses de quibusdam mole st Us)? 1 dokument osorske kneginje Darije iz 1212. godine {Arbenses cessione pheudatarii acquirunt jurisdictionem in Chissa et suis pertinentiis), 5 * kao i bilješku o istome (Confirmatio ipsiusmet cessionis) 59 i genealoško stablo Maurocena, kneževa Raba i Paga, izrađeno prema Lučiću. 60 48 Legum, statutorum, str. 67-69; CD XVIII, str. 107-108. 49 Legum, statutorum, str. 65-71. 50 Splitski nadbiskup Jakobino Badoer bio je podrijetlom Mlečanin i na splitskoj je nadbiskupskoj stolici sjedio od 1439. do 1451. godine. 51 Ivan Jadrulić živio je krajem XVI. i početkom XVII. st. Vidi: Antoljak, S. Još nešto o paškoj ispravi, str. 185. 32 Antoljak, S. Još nešto o paškoj ispravi, str. 185. 53 Granić, M. Proces formiranja paške srednjovjekovne komune, str. 245, bilj. 50. 54 Klaić, N. Paški falsifikati, str. 37-42. 55 Legum, statutorum, str. 15-16; CD III, str. 26. 56 Legum, statutorum, str. 16. 57 Legum, statutorum, str. 16; CD III, str. 47. Zbog neslaganja godine i indikcije u dataciji s godinom izbora (1206) dužda Petra Zianija, isprava se smatra sumnjivom. ~' K Legum, statutorum, str. 17; CD III, str. 110-111. Zanimljivo je da Ruić donosi točnu godinu (1212). iako je kod Lučića ona pogrešno navedena (1202). 59 Legum, statutorum, str. 17; CD IV, str. 12. Legum, statutorum, str. 18.