ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 267

Bajić-Žarko, N. Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju : katastar Dalmacije 18231975 : inventar. Split

: Hrvatski državni arhiv ; Državni arhiv u Splitu, 2006. Knjiga Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju: katastar Dalmacije 1823.-1975. objavljena je u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Državnog arhiva u Splitu. Nakon što je Mirela Slukan-Altić objavila dva važna inventara u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva - Državna geodetska uprava 1847.-1963. koji predstavlja katastarsku dokumentaciju Arhiva mapa za Hrvatsku i Slavoniju, i Katastar Istre 1817.-i960, koji predstavlja Arhiv mapa za Istru, nedostajala je upravo objava Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju, za koji je uvodnu studiju i inventar izradila Nataša Bajić-Žarko. Upravo je objavom ovdje prikazanog inventara katastarska dokumentacija sustavno obrađena i popisana i predstavlja iznimnu vrijednost za proučavanje najrazličitijih historijsko-geografskih istraživanja, a ponajprije omogućuje dostupnost izvorima na kojima se zasniva pravna podloga za utvrđivanje vlasništva nekretnina. Prva sustavna katastarska izmjera na području današnje Hrvatske otpočela je 1818. u sklopu izmjere zemalja Habsburške Monarhije kada je Hrvatska u povijesnom kontekstu bila podijeljena na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju i Istru. Kako bi se gradivo nastalo ovom katastarskom izmjerom pohranilo i zaštitilo, osnovani su arhivi, nazvani arhivi mapa koji su, kako je tekla izmjera, odvojeno i u različito vrijeme osnivani. Tako je katastarskom izmjerom Istre 1818-1822. nastao Arhiv mapa za Istru, izmjerom Dalmacije 1823-1838. Arhiv mapa za Dalmaciju, izmjerom Hrvatske i Slavonije 1851-1877. Arhiv mapa za građansku Hrvatsku i Slavoniju i Arhiv mapa za vojnu Hrvatsku i Slavoniju koji su nakon razvojačenja Vojne Hrvatske i Slavonije 1881. spojeni u jedinstven Arhiv mapa za Hrvatsku i Slavoniju. Autorica je knjigu podijelila na Uvodnu studiju i Inventar. Uvodna studija donosi povijest katastra Dalmacije. Tako je predstavljen Katastar u vrijeme mletačke vlasti u Dalmaciji koji se zapravo može pratiti od XIV. st. otkad postoji najstariji katastarski plan Malog Stona iz 1359. i najstarija sačuvana zemljišna evidencija, zemljišni katastar Stonskog Rata (Pelješca) i Stona iz 1393/96. do uspostave Grimanijevog katastra 1748-1756. Ipak, o pravilnom katastru posjeda prvi se put može govoriti 1421. godine. Nadalje je predstavljena prva katastarska izmjera Dalmacije koja je izvedena u sklopu nove sustavne topografske izmjere Habsburške Monarhije, tzv. franciskanska izmjera koja je trajala od 1823. do 1838. godine. Koristeći se dosad objavljenim radovima, autorica je vrlo detaljno opisala način na koji se ova izmjera radila, od određivanja triangulacijskih točaka iznimno važnih pri geodetskim mjerenjima do izrade koordinatnog sustava za preslikavanje katastarskih planova Dalmacije. Konačni broj prve sustavne i cjelovite geodetske izmjere Dalmacije iznosio je 744 katastarske općine. Kako je 1869. donesen Zakon o odmjeravanju zemljarine na čisti prihod zemlje, obavljena je reambulacija na temelju koje su nastali novi katastarski operati, dok su promje-