ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 263
dove/zbirke relevantne za poznavanje administrativne organizacije u razdoblju 1806-1809. Uz to, i u cjelinama Itália i Österreich donose se kratki povijesni osvrti na dolazak prostora današnje Italije i Austrije pod francusku vlast i njihovu upravnu organizaciju. Prije samih opisa unutar pojedinih poglavlja, iznose se podaci o radu pojedinih arhiva ili arhivskih odjela, dostupnosti gradiva i mogućnostima umnažanja, te kratki osvrt na povijest same ustanove s relevantnom bibliografijom. Sam pogled na raspon stranica otkriva daje najviše opisa fondova/zbirki iz arhiva i arhivskih odjeljenja s područja Republike Hrvatske, pa će se stoga toj cjelini posvetiti i nešto više pozornosti. Uredili su je Josip Kolanović i Ornata Tadin, a obuhvaća opise fondova/zbirki koje se čuvaju u: Hrvatskome državnom arhivu (Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu), državnim arhivima u Dubrovniku, Karlovcu, Pazinu, Rijeci, Splitu (i depozit u Hvaru), Zadru (i podružnica u Šibeniku); te arhivskim odjelima: znanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Arheološkome muzeju u Splitu, Gradskome muzeju i Franjevačkom samostanu u Karlovcu. Na opisima je radilo 26 imenovanih suradnika. Najveći broj za temu relevantnih fondova čuva se u Hrvatskome državnom arhivu i Državnom arhivu u Zadru, što s obzirom na povijesno-pravni položaj tih dviju ustanova ne treba čuditi. Može se primijetiti da se brojem opisa u Vodiču, iza Hrvatske ističu Slovenija i Francuska, no fondovi/zbirke tamošnjih arhiva neposrednije su vezani uza samu tematiku od onih hrvatske provenijencije. Nakon cjelina s opisima slijede završne cjeline izdanja. Prva je od njih Opći prikaz upravne podjele Ilirskih Pokrajina (885-923), u kojoj se tablično prikazuju izvorni podaci o podjeli teritorija na pokrajine prema: distriktu s brojem stanovnika, kantonima (distrikta) s brojem stanovnika, općinama (kantona) s brojem stanovnika i brojem sela u pojedinoj općini. Sve prati odgovarajuće kazalo mjesta u kojem se određeno mjesto identificira prema pripadnosti određenoj upravnoj pokrajini, distriktu i kantonu, te kazalo u kojem su ondašnji toponimi ujednačeni s današnjim. U cjelini Chronologie 1796-1814 (925-944), iznesena je kronologija općih političkih događaja s obzirom na francuska osvajanja, te političkih, ekonomskih, vojnih, administrativnih i kulturnih događaja u Ilirskim Pokrajinama. Potom slijedi cjelina Bibliographie (954-1037) koja je podijeljena na historiografiju i normativnu bibliografiju s odredbama, aktima, zakonicima, dekretima suvremenim francuskoj upravi na istočnoalpskom i istočnojadranskom prostoru. Vodič završava cjelinom Table méthodique (1039-1074) s popisom opisanih fondova/zbirki, sukladnom postojećoj klasifikaciji arhivskih fondova i zbirki. Vodič prati veći broj faksimila dokumenata i dvije karte, Kraljevstva Italija (1805) i Ilirskih Pokrajina (1809-1814).
