ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 256

odnosili na socijalnu politiku. Stambena zaštita o kojoj je ovdje riječ trajala je od prosinca 1918. do svibnja 1928. i predstavlja važan socijalno-politički utjecaj države na rješavanje stambenih problema i ublažavanje socijalnog pritiska materijalno najugroženijih osoba, ponajprije radnika. Važni članovi obitelji Rezek iz Krašnjeg Vrha, autora Ivana Nemaniča, članak je o četiri važna člana obitelji Režek - Petra Režeka, Jurja Režeka, Antona Ivana Režeka, Josipa Režeka i Borisa Režeka, rođaka obitelji Režek. Autor donosi detaljne biografske podatke o svakom ponaosob i njihovu djelovanju, od svećenika, pedagoga i boraca za uvođenje slovenskog jezika u osnovne škole, misionara u Sjevernoj Americi, odvjetnika i političara, književnika i publicista. Metka Bukošek autorica je dva članka. U prvome, Zemljišna knjiga od početaka do danas, uvodi u osnovne katastarske pojmove koji predstavljaju podlogu za vođenje zemljišnih knjiga. Autorica je vrlo detaljno opisala sadržaj zemljišne knjige, vrste upisa u zemljišne knjige, te kratki povijesni razvoj zemljišne knjige od antike do zemljišnih knjiga nastalih na temelju katastarskih izmjera. Nadalje, donosi razvoj zemljišne knjige kakvu poznajemo danas na temelju važećih zakona o zemljišnim knjigama od 1871. do 2003., kada je donesen novi Zakon o zemljišnim knjigama. U drugome, Sudovi tijekom njemačke okupacije Donje Štajerske (1941-1945), predstavlja sliku civilno-upravnog uređenja okupacijskih sudova s obzirom na činjenicu da su njemačke snage ukinule stare jugoslavenske sudove i uvele vlastiti pravosudni sustav. Na temelju sačuvanog dokumenta, autorica donosi prikaz organizacije okupacijskog sudstva u Štajerskoj. Sela i općine kao upravno-teritorijalne jedinice 1945-1955. Janeza Kopača, pregled je upravno-teritorijalnih promjena koje su se dogodile po završetku Drugoga svjetskog rata. Autor prikazuje organizaciju u razdoblju 1945-1952. kada je osnovna samoupravna jedinica bila selo kao najniži oblik upravno-teritorijalne jedinice, te u razdoblju 1952-1955. kada je nekoliko većih mjesta postalo mjesna općina. U članku Dugi put od »Mrs. John Brown« do »Mrs. Jane Brown« u Kanadi, Milica Trebše Štolfa prikazala je razvoj položaja slovenskih iseljenika u Kanadi, a zahvaljujući terenskom radu pri društvima slovenskih iseljenika u Kanadi i njihovom sačuvanom arhivskom gradivu. Kako sam naslov govori, radi se o teškom položaju žena i dugome razvojnom putu kako bi gospođa Brown bila javno prihvaćena kao Jane Brown sa svojim vlastitim imenom i prezimenom. Autorica je naglasak stavila na slovenske iseljenike u Kanadi i početke organiziranja žena i djevojaka, a napose na djelovanje pet žena i djevojaka u Kanadi u razdoblju od trideset godina. Vodiči slovenskih fdmova, autora Lojza Teršana, voditelja Slovenskoga filmskog arhiva pri Arhivu RS, članak je o Slovenskome filmskom arhivu koji je osnovan 1968, te je u šest inventara u obliku knjige na 1.420 stranica opisano 2.338 filmova s mjesnim kazalom, kazalom pravnih osoba, osobnim kazalom, kazalom stvaratelja filma i kazalom odrednica i ključnim riječima. U rubrici Iz prakse u praksu predstavljena su dva članka. Vladimir Žumer u članku Upute za utvrđivanje rokova čuvanja dokumentarnog gradiva organa