ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 247
ske srednje škole. U radu Dziga Vertov, Muž s filmskom kamerom (1896-1954) Marko Babac, redoviti profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, opisuje životni put i djelo sovjetskog režisera, scenarista i teoretičara filma, Denisa Arkadjeviča Kaufmana, poznatijeg pod imenom Dziga Vertov. Naslov rada odnosi se na jedan njegov film iz 1929. godine. Članak Dug put do prve automatske telefonske postaje u Celju Gorazda Babica donosi podatke o automatizaciji telefonske centrale u Celju 1952. godine, koji se zasnivaju na arhivskome gradivu Mjesne općine Celje iz Povijesnog arhivu u Celju. Glavni arhiv za Indije u Sevilli Aleksandre Mrdavšič predstavlja španjolski kolonijalni arhiv, Glavni arhiv za Indije - Archivo General de Indias, koji je osnovan još krajem XVIII. st. Kako se u španjolskim arhivima evidentira za slovensku povijest važno arhivsko gradivo, u ovom se istraživanju donose podaci o slovenskim misionarima u španjolskim kolonijama u XVII. i XVIII. st. Rubrika Iz prakse u praksu sadrži dva članka. Digitalna izrada slika arhivskog gradiva Borivója Brežea uvodi u problem korištenja i čuvanja gradiva kao što su nacrti, skice, posebno oni crtani na paus-papiru, čije često korištenje jednostavno dovodi do loma papira i drugih trajnih oštećenja. Naglašava nužnost digitalnog snimanja i čuvanja toga gradiva s ciljem da se računalno spremljena kopija što manje razlikuje od izvornika. Koliko je moguće digitalizacijom poboljšati čitljivost ovoga gradiva (loša pozadina, izblijedjeli dijelovi), prikazano je na primjeru jednog nacrta i fotografije s pripadajućim tekstom. Rasprava Problematika uvođenja Zakona o arhivskom gradivu i arhivima Nine Zupančič vezana je uz postupak pripreme novog Zakona o čuvanju dokumentarnog i arhivskog gradiva koji bi ispravio neke nejasnoće iz sadašnjeg Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. U tu svrhu, autorica uz pojedine članke daje objašnjenja i dodatke. U rubrici Iz arhivskih fondova i zbirki objavljene su tri rasprave. Prva, Slovenka u Koruškom zemaljskom arhivu. Povodom 100. obljetnice Koruškoga zemaljskog arhiva i međunarodne suradnje sa susjednim arhivima Alfreda Ogrisa, direktora Koruškoga zemaljskog arhiva u mirovini, predstavlja fondove koji se odnose na povijest naseljavanja Koruške. Navedeni su primjeri slovenskih izvora u ovom arhivu, kao i primjeri iz kataloga koji mogu biti zanimljivi i korisni mnogim istraživačima. Autor posebno ističe najpoznatiji slovenski rukopis - Celoveški ili Rateški rukopis iz XIV. st. Nepoznata stara slovenica iz Štajerske Borisa Goleca rasprava je o šest slovenskih dokumenata iz razdoblja 1770-ih do početka XIX. st., od kojih je pet dosad bilo nepoznato javnosti. Radi se o dvije skupine dokumenata, od kojih je prva pisana srednjeslovenskim (kranjskim) jezikom, a druga jezikom koji se govorio na području uz hrvatsku granicu (Ormož). Skupina autora (Jana Ludvik, Jedert Vodopivec i Lilijana Žnidaršič Golec) predstavila se člankom Materijalni popis djela Zbirke urbara Arhiva Republike Slovenije - AS
