ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 243

rija Oblak Čarni, u članku Arhivsko društvo Slovenije u godinama 1994-2004: povodom 50. godina društva, donosi opširan pregled njegova djelovanja u razdoblju 1994-2004. Andrej Nared popisao je sve članove Društva u 2004. godini, počasne i redovne. Od objave Općeg zakona o državnim arhivima do ustanovljenja Društva arhivskih djelatnika Slovenije Petera Ribnikara, zanimljiv je pregled stanja arhiva u poslijeratnom razdoblju. Autor piše o Općem zakonu o državnim arhivima iz 1950. godine kojim je bila uređena pravna osnova za djelovanje arhiva i arhivske službe u Jugoslaviji, dok je Ministarstvo znanosti i kulture bilo za osnivanje posebne jugoslavenske arhivističke škole u kojoj bi se školovao arhivski kadar. Autor se prisjeća početaka svoje arhivske službe u Središnjemu državnom arhivu Slovenije, opisujući uvjete rada, broj djelatnika, gradivo, spremišta, poslijeratno razdoblje i probleme koje je ta ustanova imala zbog prostora i preseljenja. Godine 1954. imenovan je inicijativni odbor za ustanovljenje Društva arhivskih djelatnika Slovenije koji je, među ostalim, pripremao i slovenski arhivski zakon te godišnje skupštine Društva. Uloga društva u prinovi arhivske djelatnosti Jože Zontara piše o prvom savjetovanju Arhivskoga društva Slovenije, održanom u Novom Mestu 1962. godine, a na kojem se najviše pažnje posvetilo poboljšanju materijalnih uvjeta, kadrovskim problemima, mreži lokalnih arhiva, organizacijskoj osnovi za objavljivanje arhivskih izvora, zaštiti privatnih arhiva. Opisan je slovenski vodič po arhivima iz 1962. kojim su bili obuhvaćeni svi arhivi u Sloveniji, arhivski zavodi, vanjski arhivi i muzeji i knjižnice, arhivi ratnog pokreta, NOR-a i narodne revolucije, drugi specijalni arhivi, te ljubljanski i mariborski biskupski arhiv. U članku Arhivska sjećanja Vasilije Melik piše o vremenu kada je radio kao pomoćnik mjesnog arhivara u Ljubljani (od 1945). U arhivsku se djelatnost više uključio prigodom pisanja doktorske disertacije, kroz djelovanje u Arhivskom društvu Slovenije i kao glavni urednik Virov za slovensko zgodovino. U članku Neki doživljaji iz vremena kad sam bio tajnik u Arhivskom društvu Slovenije (1976-1983) Vladimir Kolosa prisjeća se izlaska prvog broja Arhiva, kao i prvog sveska Vira te anegdota o njemu i njegovim kolegama iz izvršnog odbora Arhivskog društva Slovenije. Marija Oblak Čarni, u članku »Arhivisti mogu doći kad žele ...« Otvoreno pismo o neispunjenom arhivskom sporazumu između Jugoslavije i Austrije (1973), donosi zanimljivosti o aktivnostima arhivista na međunarodnom planu. Radi se o pismu o neispunjavanju međunarodnih obveza od strane Austrije koje je u povodu 50. godišnjice potpisivanja arhivskog sporazuma iz 1923. Arhivsko društvo Slovenije uputilo domaćoj i stranoj javnosti. Zbog neodazivanja na ranija obraćanja, ovo je pismo napisano s ciljem da se potakne jugoslavenska vlada na konačno rješavanje pitanja sporazuma iz 1923. i protokola iz 1958. Nakon što su ga potpisala sva republička arhivistička društva, poslano je Međunarodnom arhivskom savjetu u Pariz, austrijskom veleposlaniku u Jugoslaviji, kao i mnogobrojnim ustanovama, tisku, televiziji i radiju. Pismo je čak objavljeno u austrijskom tisku. Kao rezultat te akcije, Austrija je 1975. vratila dio gradiva Jugoslaviji, a prihvaćeni su i novi pregovori oko ispunjenja navedenih