ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 241
trajnu pohranu. Zahtjevi se korisnika za rehabilitacijom, restitucijom i kompenzacijom gomilaju. IT i začetak pohrane elektroničkih zapisa donijeli su nove izazove. Jos nije nađeno konačno rješenje za pohranu gradiva. Arhivska uprava svih njemačkih država prolazi kroz fundamentalnu rekonstrukciju. Magia Ghetu na temelju istraživanja u Rumunjskoj tijekom 2003/04. nastoji objasniti sadašnju arhivsku arhitekturu - od povijesti Nacionalnog arhiva do arhivske legislative, edukacije i infrastrukture. Natalija Glažar raspravlja o državnim arhivima kao javnim ustanovama u odnosu na javne informacije i pravo građana na informiranost. Arhive i njihov odnos prema javnoj sferi razmatra kroz teoriju mas-komunikacije klasičnih autora i državne arhive predstavlja kao mogućnost demokratskog djelovanja u javnoj sferi. Broj korisnika arhivskoga gradiva u Sloveniji raste. Angelika Menne-Haritz. nabraja razloge temeljnih promjena njemačkoga arhivskog sustava u proteklih dvadeset godina: pojava IT-a, recentna arhivska legislativa i ujedinjenje Njemačke. Na komunikaciju utječu standardizacija, nove norme opisa i zahtjevi za gradivom dostupnim putem interneta. Digitalni zapisi traže nove definicije njihove evaluacije kao izvora. Autorica se zalaže za selektivno vrednovanje, usmjereno prema objektivnim kriterijima s današnje točke gledišta. Moderne arhive definira kao nepristrane čuvare memorije, koji trebaju omogućiti besplatno i bezuvjetno korištenje gradiva. Katharina Hoffmann, Joachim Pieper i Clemens Rehm pišu o tome kako je 2003. održana prva konferencija o obrazovanju u arhivima. Opširniji su podaci dostupni na adresi: http://www.elan.net.info. Luciana Bordoni piše o projektu COVAX (Conntemporaty Culture Virtual Archive in XML). Oskar Macek i Michal Wanner opisuju probleme nastale rapidnim povećanjem količine digitalnih dokumenata trajne vrijednosti u Češkoj. Za njihovo rješavanje, Središnji državni arhiv u Pragu dobio je upute od odgovornih državnih organa kao i odgovarajuća sredstva. Plaćeni su istraživači na ovom problemu radili dvije godine i proizveli studiju koja se sastoji od dva dijela. Prvi se dio bavi problemima standarda u sferi arhiviranja, fundamentalnim konceptima metapodataka i digitalnih arhiva. Drugi dio opisuje elektroničke dokumente u odabranim tijelima uprave, kao i razloge za i protiv emulacije i migracije digitalnih objekata. Postavljena je struktura radnog mjesta za dugotrajnu pohranu i provizorno izraženi troškovi dugotrajne pohrane. Na temelju studije slijedi projekt. Hans-Dieter Kreikamp govori o sveobuhvatnoj arhivskoj mreži u nadležnosti Njemačkoga federalnog arhiva, čija je zadaća preživjelim prisilnim radnicimažrtvama nacizma iz Istočne Europe pružiti dokaze potrebne za dobivanje odštete. Cilj je mreže brza i učinkovita uporaba svih dostupnih izvora pohranjenih u arhivima Federalne Republike Njemačke. Uspostavljena je vrlo dobra suradnja s Poljskom gdje su bili smješteni nekadašnji prisilni radni logori. Elena Danielson govori kako središnja Europa, sa svojim bogatim mozaikom etničkih grupa i još bogatijom povijesti promjena granica, ima neke od najkompleksnijih primjera za
