ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 224

u odnosu na mikrofilmiranje, digitaliziranje i održavanje digitaliziranoga gradiva još uvijek skupo. Odabir gradiva za digitalizaciju ovisan je o interesima potencijalnih korisnika, a to su često oporuke, fotografije, slike, nacrti, planovi itd. Uza samu digitalizaciju, pojavljuje se potreba informiranja korisnika o postojanju digitaliziranoga gradiva i načina pristupa te zaštite gradiva od neovlaštenog umnažanja i korištenja. Zatim je gradivo potrebno učiniti dostupnim na način prilagođen potrebama korisnika (npr. kao pomagalo u nastavi, pa autori govore o »pakiranju« gradiva kao »predmeta za učenje«). O problemu održivosti digitalizacije za autore postoje dvije skupine pitanja. Prvu skupinu čine tehnička pitanja vezana za trajnost digitaliziranoga gradiva za koja odgovori ovise o svrsi toga gradiva u svakom pojedinom slučaju. Drugu skupinu čine pitanja vezana za osiguranje financijskih sredstava za potrebe digitalizacije koja bi i sama nakon nekog vremena trebala donositi prihod. Članak Amande Hill Serving the Invisible Researcher: Meeting the Needs of Online Users posvećen je korisnicima arhivskoga gradiva ili o njemu relevantnih podataka preko interneta. U prvom dijelu članka pokušava se ustanoviti tko su korisnici arhivskih mrežnih stranica i koji su motivi njihova korištenja. Iako rezultati istraživanja korisnika pokazuju da među njima ima najviše knjižničara i arhivista, predmeti njihova istraživanja najviše su osobne naravi (obitelji, osobe i organizacije), a iza njih dolaze profesionalni istraživači koje zanimaju konkretne teme. U drugome dijelu članka ispituju se novi načini kojima bi se korisnicima omogućio bolji pristup arhivskim sadržajima na internetu jer, kako smatra autorica, internetski korisnici jednako su važni kao i oni u čitaonicama. Na sličnom je tragu i članak skupine autora User Feedback: Testing the LEADERS Demonstrator Application. U njemu autori predstavljaju povratne informacije dobivene od korisnika koji su sudjelovali u testiranju aplikacije za korištenje digitaliziranoga arhivskog gradiva i obavijesnih pomagala projekta LEADERS predstavljenog u prošlom broju ovog časopisa. Članak Ann Chapman Collection-level Description: Joining up the Domains usredotočuje se na novi alat za opis fondova. On omogućuje korisnicima pretraživanje arhivskih sadržaja preko arhivskih, knjižničnih i muzejskih domena kako bi mogli identificirati gradivo za preglede ili pretraživanje po predmetima. Opisi su zasnovani na modelu predmetnog odnosa među fondovima neovisno o domenama koji je osmislio Michael Heaney. U sklopu fondova uobičajeno se nalaze predmeti sadržaj kojih se nalazi u predmetima drugih fondova. Dok stari pretraživački alati omogućuju pretraživanje fondova ili obavijesnih pomagala unutar jedne domene (npr. arhivske), noviji, zasnovani na Heaneyevu modelu, omogućuju prijelaze iz jedne u drugu (npr. iz arhivske u muzejsku). U članku A Cross-disciplinary Approach to the Use of Archiv es as Evidence of Past Indoor Enviroments in Historie Buildings autori May Cassar i Joel Taylor opisuju razvoj metodologije korištenja arhivskoga gradiva u istraživanju prošlosti