ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 213
Autorica utvrđuje te analizira neke, po njoj, osnovne razloge zbog čega je upravo kod osobnih ostavština pitanje zaštite privatnosti posebno naglašeno. Prvi je razlog pojačan interes javnosti i široke publike za sve što je u vezi s važnim i slavnim osobama. Nadalje, vrste zapisa zastupljenih u takvim fondovima (osobni dokumenti, korespondencija) najčešće sadržavaju koncentrirane osobne podatke. Jedan o bitnih razloga pojačane brige za privatnost svakako su i moguća pitanja autorskih prava, a kao četvrti razlog iznosi se činjenica specifična upravo za današnje vrijeme - učestalo pohranjivanje zapisa još živućih i aktivnih stvaratelja. U ovom je broju objavljen još i članak Tamar G. Chute i Ellen D. Swain, koje po obavljenom istraživanju konstatiraju kako američki zakoni koji štite privatnost utječu na pristup vrednovanju studentskih dosjea te akvizicijsku politiku pojedinih arhiva, knjižnica i zbirki spram toga gradiva. Rezultati ankete poslužili su za izradu uputa namijenjenih arhivima visokih škola i sveučilišta, a koje će biti tiskane kao dodatak Smjernicama za visoke škole i sveučilišta, izdanju Sveučilišne sekcije (Društva američkih arhivista) za sveučilišne arhive. Smjernice, odnosno zahtjevi, su sljedeći: 1. dobro poznavanje zakonskih odredbi glede zaštite privatnosti; 2. općenite informacije moraju biti dostupne svim korisnicima bez razlike; 3. istraživači moraju biti osposobljeni koristiti povijesne i ustrojstvene podatke koje crpe iz studentskih dosjea, uz uvjet izbjegavanja objave ikakvih informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta »trećih osoba«; 4. studentski dosjei mogu biti dostupni sedamdeset godina nakon osnutka dosjea ili po smrti osobe na koju se odnosi; 5. arhivi ne smiju ni na koji način diskriminirati pojedine skupine korisnika; 6. zakoni koji reguliraju osobna stanja mogu u svakom trenutku preinačiti navedene smjernice. Ove su upute pokušale pronaći ravnotežu između Zakona o privatnosti s učestalim zahtjevima za korištenjem ove vrste gradiva, te iznaći najbolji model za standardne odredbe koje će upravljati njegovim korištenjem. Christopher R. Prom, pomoćni arhivist, te profesor kolegija Upravljanje knjižnicama na Sveučilištu Illinois (University of Illinois), obradio je temu interakcije korisnika i elektroničkih obavijesnih pomagala. Riječ jeo vrlo složenom istraživanju koje je uključilo devedesetak sudionika, s uzorkom podjednake zastupljenosti arhivskih stručnjaka, informatičkih stručnjaka, te arhivista i informatičara novaka. Istraživanje je obuhvatilo prethodni kratki upitnik, konkretne zadatke pretraživanja, bilježenje kretanja mrežnom stranicom pri pretraživanju, bilježenje govornih reakcija ispitanika tijekom pretraživanja, te detaljan naknadni intervju. Zadaci su zadavani sa stranica Rukopisne zbirke Sveučilišta Sjeverne Karoline (University of North Carolina Manuscript Department), Online arhivi Kalifornije (Online Archive of California), Sveučilišta Princeton (Princeton University) te Arhiva Sveučilišta Illinois (University of Illinois Archives). Osnovna je namjera istraživanja bila ustanoviti pretraživačke strategije pri korištenju online obavijesnih pomagala, odnosno je li potrebno i na koji način, preoblikovati
