ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 201

GIRA) - u prijevodu na engleski jezik prenijeti članci koji su, po mišljenju gostujućih urednika Lorraine Gadoury, predstavnice Archivarije i i Roberta Nahueta, predstavnika Arhivističkog društva Québeca, najkvalitetniji dio kanadske frankofone arhivističke produkcije iz razdoblja 1992-2002., te najzornije pokazuju aktualna strujanja i ustroj tog dijela službe. O kriterijima svojeg odabira, gostujući su urednici sastavili uvodni tekst na francuskom, koji je preveden i na engleski, s naslovom Prema boljem razumijevanju arhivistike Quebeca (Towards an Understanding of the Archivál Discipline in Québec, 3-13; Pour mieux comprendre l'archivistique québécoise, 15-26). Pored njih, u odabiru radova sudjelovala je Denise Rioux, kao predstavnica časopisa Archives. Odabrano je osam radova različitih autora, među kojima se čak tri puta, samostalno ili u suradnji s drugim autorom, pojavljuje ime uglednog arhivista Carola Couturea, čelne osobe Ecole de bibliothéconomie et des sciences de l'information u Montrealu. Upravo je članak Carola Couturea na prvome mjestu u nizu odabranih, s naslovom Stvaranje zalihe: razvoj arhivistike u Quebecu (Taking Stock: The Evolution of Archivál Science in Québec), 27-39. On se u ovom radu, izvorno objavljenom u časopisu Archives za 2000-2001. godinu, osvrće na prethodnih tridesetak godina razvoja arhivistike na ovom području, prepoznajući sedam ključnih događaja u tom razdoblju. Prvi je važan događaj bio osnutak Arhivističkog društva Quebeca (Association des archivistes du Québec) 1967. godine, što je, kako ističe Couture, važan događaj za svaku struku - okupljanje određenog broja ljudi koji dijele profesionalni interes građen na znanstvenim temeljima. Drugi je važan događaj tzv. rukopisna afera 1972. godine, kada je u sukobu između Nacionalnog arhiva i Nacionalne knjižnice Quebeca, po pitanju nadležnosti nad rukopisima književnika, djelokrug ove potonje jasno ograničen na tiskana izdanja. Treći se događaj odnosi na usvajanje kulturne politike 1978. godine, u redakciji Camille Laurin, nakon prijedloga ministra Jean-Paula LAlliera iz 1976. godine. Oba su dokumenta naglasila hitnost donošenja arhivskog zakona, koji će definirati položaj arhiva i razriješiti nesporazume između triju arhivskih struja - one okrenute spisovodstvu, te onih sklonijih upravljanju povijesnim arhivima ili pak integralnoj arhivskoj praksi. Četvrti je prijelomni događaj donošenje Zakona o dostupnosti dokumenata javnih tijela i zaštiti osobnih podataka 1982. godine, odnosno Arhivskoga zakona 1983. godine. To je omogućilo da se bolje pozicionira i definira djelatnost unutar šireg područja informacijskog upravljanja, te su istodobno definirani temeljni pojmovi: zabilježena i usmena informacija, te organska i neorganska zabilježena informacija. Položaj struke doveden je u bližu vezu s poslovanjem stvaratelja, tj. javnih ustanova i njihovim spisovodstvenim upravljanjem. Kao peti prijelomni događaj Couture navodi pokretanje samostalnoga sveučilišnog arhivističkog programa, koji je imao preteču u okrilju studija povijesti na Sveučilištu Laval, da bi se 1983-1984. pojavila tri studija arhivistike u okrilju informacijskih znanosti, pored Lavala, još dva - na sveučilištima Montreal i