ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 191

vora za to razdoblje, skrećući pažnju na privatne spise državnog tajnika Thomasa, vojvode od Newcastlea, državnog ministra Roberta, grofa od Holdernessa, te kancelara Filipa, grofa od Hardwickea koji se čuvaju u javnim ustanovama, kao što su Public Record Office, Britanska knjižnica te još neke. Analizirajući spomenuto gradivo, autor iznosi nove spoznaje o sukobima mišljenja između pojedinih službenika Kraljevstva te njihove veze s diplomatima drugih europskih država. Na kraju, skreće pažnju i na druge europske arhive, važne za ovu problematiku (poput danskog i dresdenskog) koji su još u većoj mjeri ostali neistraženi. Središnji je članak u ovom broju i opsegom najveći. To je članak Reeda Brovvninga Prikaz urednika - Jeremy Black, a bavi se znanstvenim opusom Jeremyja Blacka, inače počasnog urednika časopisa Archives. Nakon kraćeg uvoda koji sadrži uobičajene biografske podatke (datum rođenja, školovanje i si.), Browning iznosi znanstvene postavke Blackovih istraživanja, koje se temelje na pretpostavci kako su svi ljudi slobodni u svojem djelovanju. Iz takve pretpostavke Brown izvodi četiri posljedice. Nadalje, Brown analizira Blackove metode rada. Posljedica su tih dvaju čimbenika (Blackove pretpostavke i metode) Blackovi prinosi historiografiji na tri područja: Britanija u osamnaestom stoljeću, ratovanje te povezanost unutarnjih i vanjskih poslova. Svako od ta tri područja Brown opisuje u zasebnim poglavljima, postavivši prethodno sljedeća pitanja: kakva je bila britanska politika u XVIII. stoljeću; kako se najbolje može razumjeti tijek povijesti vojnih aktivnosti te kakav je odnos između unutarnjih i vanjskih poslova. Izdvojivši ova tri pitanja kao središnje područje Blackova zanimanja, autor se osvrće i na ostala područja koja je Black dotaknuo, kao što su kartografija i novine. U posljednjem poglavlju, autor navodi Blackove dosege, spominjući i njegov petnaestogodišnji rad kao urednika časopisa Archives. Posljednji članak postao je »stalna rubrika« u časopisu, a to su Novi radovi iz lokalne povijesti i arhivi (2002-2004) autora Williama Gibsona. Autor ističe kako se u posljednje vrijeme pojavio trend proučavanja sveučilišnih arhiva i posebnih zbirki koje ti arhivi čuvaju te donosi prikaz tridesetak članaka iz časopisa koje su mahom objavila lokalna povijesna društva. Ovisno o časopisu, autor ponekad daje prikaz samo jednog članka, a ponekad kratke opise svih članaka. Zajedničko je obilježje svih prikazanih članaka skretanje pažnje na arhivsko gradivo koje je korišteno pri njihovu pisanju. U posljednjoj cjelini, pod nazivom Prikazi, prikazano je tridesetak knjiga. Prikaze je napisala nekolicina suradnika časopisa Archives, a obrađena su arhivistička i historiografska djela, među ostalim i četvrto izdanje vodiča kroz arhivske izvore Velike Britanije (British Archives), objavljeno 1992. Umjesto zaključka, možemo reći kako je ovaj broj časopisa Archives nešto drugačiji od onih na koje smo navikli. Tomu je svakako razlog članak o Jeremyju Blacku koji možda više pripada u kategoriju metodologije historiografije, nego arhivistici. S druge pak strane, prva su tri članka samo na prvi pogled historio-