ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 180

povijesni izvori za proučavanje prošlosti. Joka Filipović govori o nekim karakteristikama upravljanja i zaštite registraturnoga gradiva u javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetskoga kliničkog centra Tuzla. Fikreta Mekić daje opće karakteristike zaštite registraturnoga gradiva u javnim zdravstvenim ustanovama (na primjeru JZU Gradske apoteke Tuzla). Živana Heđbeli daje prilog poznavanju ustroja Vlade RH i Vladinih ureda od 1990. do 2004. godine. Mustafa Dervišević (Privatni arhivi) ističe potrebu za stalnom, sustavnom i većom brigom o arhivskom gradivu u privatnim arhivima. Privatni arhivi postoje u BiH-u, ali u zakonskim propisima nisu definirani, što stvara mogućnost nedovoljne brige o njima, a arhivsko gradivo u privatnom posjedu može dovesti do kritične ugroženosti. Aleksandra Pavšič Milost govori o zaštiti privatnog arhivskoga gradiva gospodarskih organizacija u Republici Sloveniji. Sigurnost privatnog arhivskoga gradiva u tim organizacijama, slovenskim je zakonodavstvom uređena jednako kao sigurnost privatnog arhivskoga gradiva, no njegova predaja arhivima, ili pak sigurno čuvanje kod stvaratelja, ovisit će o njihovoj dobroj volji, osviještenosti i materijalnim mogućnostima. Omer Zulić (Registraturna građa privatiziranih pravnih subjekata) predstavlja trenutno stanje arhivskoga gradiva, nudi smjernice daljnjeg rada te daje kratak osvrt na stanje gradiva nakon privatizacije. Neophodna je još veća suradnja svih sudionika privatizacije (države, arhiva, registratura) u zajedničkom cilju zaštite arhivskoga gradiva, jer će u protivnom arhivsko gradivo od neprocjenjive važnosti i dalje biti predmet uništavanja i nestajanja. Milena Gašić bavi se privatnim arhivskim gradivom u Bosni i Hercegovini i potrebi njegova zakonskog reguliranja. Arhivska bi legislativa trebala jasno definirati oblike vlasništva nad registraturnim i arhivskim gradivom, te tko i na kakav način ima pravo i koje su mu obveze u sakupljanju, evidentiranju, zaštiti, čuvanju i predstavljanju arhivskoga gradiva. Jure Maček govori o osobnim fondovima u Pokrajinskom arhivu Maribor s naglaskom na gradivu Avguština Stegenška. Nepotpune i nedorečene nadležnosti, te u praksi rijetko ispoštovano zakonodavstvo, arhivima često onemogućuje, ili ih sprečava, u preuzimanju gradiva poznatih pojedinaca ili obitelji. Privatno vlasništvo je nedodirljivo i neotuđivo pravo, pa su arhivi nemoćni i ovisni o osviještenosti i spremnosti pojedinaca da sudjeluju u očuvanju kulturnog nasljeđa. Peter Wiesflecker daje pregled posebnih zbirki Štajerskoga zemaljskog arhiva u Grazu. Arhiv pohranjuje oko 60.000 d/m gradiva, a najstarije potječe iz 904. godine. Branko Bubenik govori o analogno/digitalnoj migraciji AV-dokumentacijc. Bojana Aristovnik i Bojan Himmelreich bave se popularizacijom rada i uloge arhiva u javnosti. Milica Strugar raspravlja o pristupu informacijama u Državnome arhivu Crne Gore, Arhivskom odjeljenju Kotor. Darko Antović govori o arhivskim fondovima i zbirkama Crne Gore kao izvorima za proučavanje ustanova iz područja kulture. Ešefa Begović obrađuje inventare kao obavijesna pomagala u Arhivu Tuzlanskoga kantona. Saneta Adrović govori o evidencijama koje vode arhivi u Bosni i Hercegovini. Miroslav Novak bavi se prijenosom po-