ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 165

Sljedeći su se dan odvijale dvije paralelne sjednice: jedna s dominantno historiografskom temom - o Dobruđi kao modelu multietničkog i multikulturnog suživota; a druga arhivistička - o prilagodbi opisnih normi međunarodnim standardima. Na sjednici kojoj sam nazočila, predstavljeno je nekoliko više-manje konkretnih pojedinačnih izlaganja, dok se rasprava odvijala u poslijepodnevnim satima. Druga arhivistička tema odnosila se na profesionalno obrazovanje arhivista. Naposljetku, mogli bismo zaključiti da je priličan broj tema zajednički i s otprilike istom razinom dosadašnjeg načina rješavanja, no, za određen broj tema zamjetan je napredniji stupanj razvoja hrvatske arhivističke struke. Naročito je to zamjetno u problematici regulative dostupnosti arhivskoga gradiva, korištenja informatičkih tehnologija, povezanosti i suradnje s ustanovama i pojedincima izvan matične zemlje i dr. No, zamjetna je i svojevrsna, uglavnom generacijska, podjela ove arhivske zajednice (Rumunjska ukupno broji oko 950 arhivista) od kojih je skupina mlađih usmjerena i vrlo posvećena rješenjima koja sugerira Međunarodno arhivsko vijeće. Organizirana su i brojna društvena zbivanja. Za gostujuće je arhiviste bio priređen vrlo sadržajan i opsežan obilazak Constante, Arheološkoga i povijesnoga muzeja Constante, te rimskih iskopina i muzeja konstruiranog nad njima. Svečanoj je večeri prethodio program koji nas je upoznao s glazbeno-plesnim tradicijama većine nacija koje nastavaju ovo područje, a posljednji je dan organiziran izlet s obilaskom Bazilijeva limesa, tropeuma te obrambenih zidina koje je dao izgraditi car Trajan, posjetom samostanu i spilji Sv. Andrije, te jednome derviškom samostanu. SUvija Babić