ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 11
nih očekivanja, uz mogućnosti suvremenih tehnologija, najviše su utjecale na stvaranje novih korisničkih usluga u arhivima. Naime, od početka osamdesetih i tijekom devedesetih godina i na međunarodnom planu dolazi do sve većeg interesa javnosti za arhive i arhivsko gradivo. Taj trend posebno je obilježen porastom broja korisnika arhiva koji ne pripadaju »tradicionalnoj« znanstvenoj zajednici (npr. istraživači rodoslovlja i zavičajne povijesti). Osim toga, s razvojem civilnog društva pojavila se i svijest o važnosti arhiva u smislu promicanja i ostvarivanje osobnih prava, dostupnosti javnih podataka, otvorenosti rada javne uprave i zaštite građanskih prava općenito. Takve promjene odrazile su se i na proširenje djelatnosti arhiva koji su svoju kulturnu, administrativnu i akademsku misiju dopunili i onom socijalnom. Zbog sve šireg okvira djelovanja i sve većih zahtjeva korisnika i istraživača, i arhivi u Hrvatskoj moraju se usmjeriti na organiziranje i razvoj novih vrsta informacijskih službi i usluga. 7 Unatoč postojećim razlikama u organizaciji arhivskih službi u pojedinim državama, s aspekta struke može se reći da suvremena arhivistika (kao teorija) i arhivska služba (kao praksa) globalno slijede istovjetan smjer djelovanja, koji se očituje u integraciji upravljanja historijskim i tekućim zapisima, jedinstvenom pristupu kulturnom sektoru (povezivanje arhiva s drugim baštinskim ustanovama) te isticanju informacijske uloge arhiva. Sukladno tome, uspostavljaju se međunarodni arhivski standardi za pojedine segmente arhivske djelatnosti (opis i zaštita) te dolazi do sve intenzivnije međunarodne suradnje. Tempo uvođenja i primjene tih ideja u svakodnevnoj arhivskoj praksi različit je i u pojedinim državama ovisi o gospodarskoj snazi, tehnološkom razvoju i organizaciji državne uprave. Analogno globalnim trendovima razvoja i sličnostima u području djelovanja arhiva, u njihovu se radu uglavnom pojavljuju i slični problemi. Riječ je o pitanjima s kojima se arhivska struka susreće već duže vrijeme, a koja su u široj javnosti razmjerno manje poznata. U najvećoj se mjeri odnose na promjenu prirode arhivskih zapisa (novi mediji), na akvizicijsku politiku u odnosu na sve veću produkciju dokumenata i na opće probleme zaštite i korištenja informacija, pa tako i onih sadržanih u arhivskom gradivu. Uz tu, uvjetno rečeno, »unutarnju« situaciju struke, suvremeno okruženje u kojem arhivi djeluju suočava ih s potrebom usklađivanja različitih, često i suprotstavljenih očekivanja. Radi se o utjecajima istih onih čimbenika koji su u prošlosti najviše pridonijeli institucionalnom oblikovanju arhiva: državi, društvu i korisnicima. Interakcija države, društva i korisnika kao bitnih struktura koje oblikuju rad arhiva obilježena je neusklađenom dinamikom njihovih promjena i međusobnih interesa. 7 Lemić, V. Arhivi i korisnici : stanje i perspektive informacijske službe u Hrvatskoj i svijetu. 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, <Poreč, 26-28. studenoga 2003. >: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, uredila T. Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 36-46.
