ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 9

način podređene funkciji pružanja informacijskih usluga.

2 Programski dokumenti tijela Europske unije na početku XXI. st. posebno naglašavaju društveni značaj arhiva. Prema njima, moderni bi arhivi trebali objedinjavati tradicionalnu ulogu čuvara memorije s informacijskom zadaćom i aktivnim servisiranjem javne uprave. Na taj bi način arhivska služba pridonijela daljnjoj demokratizaciji i transparentnom funkcioniranju javne administracije.

3 Međutim, proces ujednačivanja i prihvaćanja suvremenih standarda i ciljeva arhivske djelatnosti u Europskoj uniji opterećen je nesuglasjem različitih upravnih i kulturnih tradicija koje su posljedica bitnih razlika u društvenim i političkim sustavima europskog Zapada i tzv. srednjoistočne i istočne Europe. Današnje su razlike uglavnom nastale u desetljećima nakon Drugoga svjetskoga rata, a posebno su se očitovale u razvoju, ulozi i djelokrugu nacionalnih arhivskih službi. Osim toga, djelovanje arhiva u zemljama bivšega Istočnog bloka bilo je izravno podređeno diktatu partije-države, dok se na Zapadu rad arhiva odvijao u znatno otvorenijem demokratskom okruženju. Za razliku od pluralnih zapadnih društava, u zatvorenim sustavima istočnih zemalja nije bilo moguće uspostaviti interakciju društva i arhiva. To se poglavito očitovalo kroz činjenicu da je golemi segment dokumentacije državnog aparata (vladajućih struktura i represivnih tijela) ostao izvan djelokruga državnih arhiva. Također, dostupnost i korištenje arhivskoga gradiva bilo je znatno selektivnije nego li u demokratskim zemljama. Političku i društvenu zbilju u Hrvatskoj u istom razdoblju ne možemo u potpunosti poistovjetiti sa stanjem u zemljama Istočnoga bloka, a ne možemo je ni jednako vrednovati s praksom u demokratskim društvima Zapada. Općenito bi se moglo ustvrditi da je arhivska služba, kao i arhivska struka u bivšoj SR Hrvatskoj, ipak uspijevala nadići neka ograničenja političkog sustava i izboriti se za relativnu autonomiju koja je bila usmjerena ka modernizaciji i otvorenosti arhivske djelatnosti.

4 Do značajne prekretnice došlo je devedesetih godina XX. st. Uslijed promjene režima, u svim je tranzicijskim zemljama ojačala javna uloga arhiva i interes javnosti za arhivsko gradivo.

5 Pod fenomenom tranzicije podrazumijevamo opsežne društvene, političke i ekonomske promjene kojima je tada zahvaćena većina srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja. Uvođenje demokratskog poretka, 2 Esse, U. O. A. Archivál science : national and cultural traditions, or international discipline? Archívum (München) 43(1997), str. 257-267. 3 Report on archives in the enlarged European Union. URL:http://europa.eu.int/comm/ secretariat_general/edoc_management/docs/archives/reportArchives.pdf (1. 9. 2005.) 4 O povijesti i razvoju arhivske službe u Hrvatskoj vidi: Kolanović, J. Arhivi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ : SR Hrvatska, uredio J. Kolanović. Beograd : Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije, 1984., str. 1137. 5 Duchein, M. Obstacles to the access. Use and transfer of Information from archives : a RAMP study. Paris : UNESCO, 1983.