ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 75

Slika 6. i 7. Arhivske kutije za pozitive Daljnja obrada fotografske zbirke ovisit će o njezinu opsegu, starosti/vrijednosti zbirke, važnosti stvaratelja zbirke, interesu istraživača itd., dakle svim onim kriterijima koji vrijede i kod konvencionalnoga gradiva. »U savršenom svijetu, svaka pojedinačna fotografija bila bi opisana tako da se može lako naći. Međutim, kolikogod to izgledalo poželjno, u većini je slučajeva to nemoguće, naprosto zbog količine posla. Na primjer, kad bi se u zbirci od 536 000 fotografija htjelo opisati svaku pojedinu, trebalo bi 30 000 radnih dana ili otprilike 136 godina neprekidnoga katalogiziranja.«

17 Stoga se fotografije u arhivima obrađuju na nivou skupine, a samo iznimno na nivou pojedinačne fotografije. Fotografske zbirke u arhiv uglavnom dolaze s privremenim popisom iz kojeg se mogu zaključiti samo najosnovniji podatci. Ukoliko zbirka u arhiv dolazi otkupom ili poklonom samoga autora, tada su i popisi detaljniji. Već prilikom dolaska u arhiv izrađuje se privremeni dosje zbirke koji treba sadržavati sljedeće temeljne informacije: - Broj akvizicije - Naziv zbirke - Granične godine - Broj fonda - Količina ili veličina - Vrste fotografskih postupaka - Zaštitni oblici - Obavijesna pomagala - Opis zbirke - prevladavajuće razdoblje - fotografi ukoliko ih je više - glavne teme Klijn, E., De Lusenet, Y.: SEPIADES, Cataloguing Photographie collections, ECPA, Amsterdam, 2004, str. 10.