ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 48

matice. Tako ostaje sve do pada Habsburške Monarhije. Pitanje vlasništva nad maticama bilo je uvijek sporno. Nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku, matice su se izuzele iz djelokruga crkve, a župnici su se obvezali predati matice državnim tijelima. U dubrovačkom Državnom arhivu zbirka matičnih knjiga počela se formirati 1949., nakon donesene odluke na razini Hrvatske (Odredbu je donio Pravni odjel Ministarstva unutarnjih poslova NR Hrvatske 13. svibnja 1949.) da se sve matične knjige starije od 1860. moraju predati najbližim arhivima, a knjige pisane glagoljicom i bosančicom JAZU.

7 Najstarije matice koje Arhiv posjeduje jesu s početka 17. st. To su matična knjiga umrlih za župu Grad od 1637. i knjiga umrlih za predgrađe Pile.

8 Najstariji sačuvani upis s područja nekadašnje Dubrovačke nadbiskupije potječe iz 1578., a nalazi se na otoku Šipanu u župi Suđurađ (čuva se u župnom uredu). Riječ je o najstarijoj matičnoj knjizi, u kojoj su se od 1578. upisivali umrli i od 1590. vjenčani, te o najstarijoj spomenici za 1562. godinu. Iz 16. st. iz djelokruga nekadašnje Dubrovačke nadbiskupije postoje u Korčuli sačuvane dvije matične knjige krštenih, od 1583. do 1593. i od 1593. do 1662., te jedna knjiga vjenčanih od 1593. godine. Čuvaju se u Riznici katedrale.

9 Zidovi se u službenim matičnim knjigama počinju se voditi tek nakon Francuske revolucije, početkom 19. st. U Dubrovniku najstarija matična knjiga Židovske općine počinje s godinom 1815. i zajednička je za rođene, vjenčane i umrle. Za Dubrovačke Republike u Dubrovniku se nije smjela javno ispovijedati nijedna druga vjera osim rimokatoličke, niti je smjelo biti ikakve druge bogomolje osim rimokatoličke. Jedino je maloj grupi Židova bilo dopušteno ispovijedati svoju vjeru. Pravoslavni vjernici na teritoriju Dubrovačke Republike organizirali su se 1790. unutar crkvene općine koju su osnovali na temelju dubrovačkoga zakona o bratstvima. Bilo im je dopušteno sagraditi malu crkvu izvan zidina. Knjiga rođenih za pravoslavne vjernike počinje s 1791. godinom.

10 a) Matične knjige i statistički podatci Matične knjige mogu pružiti dragocjene izvore za povijesna istraživanja. Tako se iz njih može saznati daje sezonsko kretanje začeća u promatranom razdoblju od dvaju stoljeća različito kod dubrovačke vlastele i ostaloga stanovništva. Maksimum začeća kod nevlastelinskoga stanovništva bilo je u veljači i svibnju, a kod vlastele u kolovozu i rujnu. Uzrok treba tražiti najvjerojatnije u tom što su 7 Ficović donosi popis svih zakonskih propisa o matičnim knjigama važećih za Republiku Hrvatsku od 1946. do 1975. Vidi: Ficović, I., nav. dj. str. 16-20, * Ficović, I., nav. dj. str. 19-20, 22-34; Čučić, Vesna: Matične knjige spodručja nadležnosti Povijesnog arhiva u Dubrovniku. (Inventar u rukopisu), Povijesni arhiv Dubrovnik, 1993. " Čučić, V., nav. dj. str. 4-5, 9, 76-77, 186-190. 10 Ficović, [., nav. dj. str. 25-26; Čučić, V., nav. dj. str. 82-85. 4H