ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 45

Vesna Čučić Dubrovačke knjižnice Dubrovnik Cvijete Zuzorić 4 Dubrovnik DUBROVAČKE MATIČNE KNJIGE - DRAGOCJEN IZVOR ZA POVIJESNA ISTRAŽIVANJA

1 UDK 929.53(497.5 Dubrovnik)"15/19":94.001

.5 Stručni rad Od kratkog osvrta na početke vođenja matičnih knjiga u Europi, koje inicira Katolička crkva, preko definicije matične knjige, autorica dolazi na glavnu temu: crkvene matične knjige kao izvor za povijesna istraživanja. Kao važni rezultati istraživanja dubrovačkih matica istaknuti su statistički podatci za sezonska kretanja začeća i vjenčanja na području bivše Dubrovačke nadbiskupije. Matična knjiga Nahodišta pokazuje veliki broj nezakonito rođene djece u Dubrovniku, ali i organiziranu skrb o njima. U radu se spominje prvi popis stanovništva u Dubrovniku kao rezultat vođenja crkvenih matičnih knjiga. Ratni dnevnik župnika u Orašcu iz 1806. godine primjer je neočekivanog nalaza u maticama koji je poslužio kao prvorazredan povijesni izvor. Ključne riječi: Dubrovačka Republika; Katolička crkva; matične knjige; nahodište; popis stanovništva Povijest matičnih knjiga u Europi. Propisi i odredbe o matičnim knjigama u europskim zemljama Prve poticaje za vođenje matičnih knjiga u europskim zemljama dale su crkvene vlasti, pa tako i u Hrvatskoj, odnosno bivšoj Dubrovačkoj Republici. Nakon Katoličke, poslije su ih uvodile i druge crkve. Na Tridentskom koncilu (1545 Nešto kraću i neznatno izmijenjenu verziju autorica je prezentirala kao uvodni referat na Generalnoj skupštini Međunarodne komisije za građanska stanja (CIEC), sa sjedištem u Strasbourgu, održane u Dubrovniku 2002.