ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 33

Primjenom ostalih pet kriterija izvršena je daljnja podjela tih dvaju fondova na podfondove (postojanje pravnoga akta o osnutku, svojstvo pravne osobe ili pravnoga subjekta, kontinuitet u statusu i djelokrugu te kontinuitet unutarnjega ustrojstva stvaratelja i njegovih ovlasti). Unutar fonda 1946.-1990. granične su bile godine donošenja triju Ustava i jednoga Ustavnog zakona. Prvo ustavno razdoblje započinje od Ustava (Jugoslavije) 1946. i traje do Ustavnoga zakona 1953., drugo do Ustava 1963., treće do Ustava 1974. (s amandmanima 1967., 1968. i 1971.) i četvrto od 1974. (s amandmanima 1981., 1986., 1989. i 1990.) do Ustava Republike Hrvatske 1990. U svim je tim ustavnim aktima Sabor određen kao najviši organ državne vlasti, a svaku je ustavnu promjenu slijedila i preobrazba političkoga i parlamentarnoga sustava. Prvi Ustav NR Hrvatske (1947.) označio je Sabor kao jednodomni vrhovni državni organ; Ustavnim zakonom (1953.) Sabor po prvi put u svojoj povijesti ima dva doma: Republičko vijeće i Vijeće proizvođača; Ustavom iz 1963. Sabor čini čak pet vijeća: Republičko, Privredno, Prosvjetno-kulturno, Socijalno-zdravstveno i Organizaciono-političko; a 1974. tri: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko viječe. Nakon izbora 1990. Sabor je ustrojen kroz tri vijeća (VUR, VOS, DPV), na temelju Ustava i poslovnika iz prethodnoga razdoblja. Ustav Republike Hrvatske 1990. odredio je da se Sabor sastoji od Zastupničkoga i Županijskoga doma. Promjenama Ustava 2001. Sabor je određen kao jednodomni Hrvatski sabor. Kako je standardiziran rad pismohrane? Novim arhivskim zakonodavstvom određeno je načelo sveobuhvatnosti zaštite arhivskoga gradiva kroz mehanizme zaštite u cijelom životnom ciklusu dokumenata, odnosno definirano je registraturno gradivo koje se čuva u pismohranama kao »arhivsko gradivo u nastajanju«. Osim zakona i današnja arhivska teorija sve više upućuje na potrebu stvaranja spisovodstva, kojim bi bili obuhvaćeni svi postupci upravljanja dokumentima kod stvaratelja arhivskoga gradiva. Dva su osnovna elementa takvoga sustava: politika (normativni interni akti koje je dužan donijeti stvaratelj gradiva i služba koja rukovodi cjelokupnim uredskim poslovanjem) i program (osmišljeni sustav klasifikacije s planom odlaganja i čuvanja dokumenata). 0 Kao i ostali stvaratelji arhivskoga i registraturnoga gradiva, u pismohrani Hrvatskoga sabora dužni smo pridržavati se dviju grupa propisa: 1. Propisi koji uređuju rad stvaratelja: - Ustav Republike Hrvatske (odredbe o ustrojstvu državne vlasti i o Hrvatskom saboru) - poslovnici Sabora 10 Duranti, L.: Arhivski zapisi: Teorija i praksa, HDA, Zagreb, 2000, str. 201-213.