ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 279

problematiku ranokršćanske topografije antičke Siscije. Jasna Marković u članku Plaćanja pristojbi zagrebačkih biskupa Apostolskoj komori u 14. i 15. stoljeću govori o pristojbama koje su svi biskupi morali platiti da bi primili papinsko pismo o svom imenovanju, a Mirna Abaffy tekstom Novi doprinosi poznavanju osobe i djela Ivana, Johanna Weickarda Valvasora predstavlja četiri do sada nepoznata portreta toga znamenitog slovenskog polihistora te šest zemljovida i petnaest veduta koje je on osobno izdao i uklopio u svoju grafičku zbirku. Gustav Kuzmić govori o životu i radu svećenika Ivana Novosela (Ivan Novosel (1930.1999.): prinos za život i djelo), Ivan Golub govori o postavljanju spomen-ploče teologu Antunu Kržanu na kanoničkom dvoru na Kaptolu (Spomen-ploča teologu Antunu Kržanu), a Ante Sekulić o pisanoj ostavštini poznatoga kulturnog djelatnika bačkih Hrvata u Subotici Jose Sokčića, koja je predana u Nadbiskupski arhiv u Zagrebu (Pisana ostavština Jose Sokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu). Josip Barbarić u tekstu Znanstveni skup o tristotoj obljetnici smrti fra Luke Ibrišimovića predstavio je predavanja sa spomenutoga skupa, održana u Požegi u prosincu 1998., dok je Vladimir Magić Priopćenjem o knjižnici biskupa Đure Kokše upozorio na vrijednost te knjižnice, najvećim dijelom prenesene u Metropolitansku knjižnicu. S. Lina Slavica Plukanec prikazala je u članku Zbirka medalja i odlikovanja biskupa Đure Kokše spomenutu zbirku medalja, odlikovanja, znački, raznih kipića i reljefa što ih je skupio biskup Koksa, a koja se nalazi u Riznici Zagrebačke katedrale. Tekstom Stjepana Kožula Oštećene crkve i crkveni spomenici u Zagrebačkoj nadbiskupiji u Drugom svjetskom ratu i poraću započinje četvrti svezak Tkalčića (4/2000, 574 str.). Autor je ukazao na pisana svjedočanstva i brojčane podatke o oštećenjima crkvenih zgrada Zagrebačke nadbiskupije (ukupno 238 crkava i kapela) za i nakon Drugoga svjetskog rata. Stjepan Razum u članku Životopis Franje Udovičića (1942.-1999.), slatinskoga župnika iznosi podatke o životu i radu toga svećenika, člana i podupiratelja Društva. Rad Lojze Buturca Selo Hrastelnica - povodom tristote obljetnice kapele Sv. Ilije 1696.-1996. prikazuje prošlost toga posavskog sela, koje se prvi put spominje u 15. stoljeću. Milivoj Kovačić u članku Vrbovečki i koprivnički župnik Stjepan Pavunić (1875.-1959.) govori o životu, školovanju i radu toga svećenika, apostolskoga prabilježnika te koprivničkoga župnika i dekana, dok Ivan Huzjak čitatelja upoznaje s »Hrvatskim katoličkim kasinom«, kulturno-zabavnim društvom, koje je djelovalo u Zagrebu 1905.-1945. i kojega se arhivsko gradivo nalazi u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu (Društvo »Hrvatski katolički kasino«). U kratkom članku Liber evangeliorum manu saneti Lucae evangélistáé scriptus Aleksandar Stipčević raspravlja o zapisu u najstarijem imovniku zagrebačke katedrale iz 1394., u kojem se spominje evanđelistar koji je (tobože) napisao sv. Luka te o nepoznatoj sudbini spomenutoga kodeksa koji se više ne nalazi niti u Riznici katedrale niti u Metropolitanskoj knjižnici. Olga Maruševski u tekstu Grkokatolička katedrala Svetog Trojstva