ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 259

Drugu temu, razvoj arhiva, obradili su: - Marijan Gerdej, Uporaba arhivskoga i dokumentarnoga gradiva stvaratelja i imatelja u poslovne, znanstvene i istraživačke svrhe Osim unutar poduzeća, uzimaju se i rabe podatci i iz drugih arhivskih zbirki. Dokumenti privatne i povjerljive naravi nisu dostupni sadašnjim istraživačima, već će to biti nakon isteka određenih rokova. - Dr. Jozef Hanus, Očekivani razvoj arhivske službe u EU sa stajališta zaštite arhivskoga gradiva Širenje EU s jedne strane budi nade, a s druge određena strahovanja. Arhivi nisu samo neizbježni svjedoci civilizacije, već i dio svakidašnjega života. Važnost arhiva postaje sve veća i veća, ne samo u slučajevima elementarnih nepogoda, već i na području razmjene znanja, iskustava, obrazovanja i si. - Dr. Vilibald Premzl, Uloga i važnost arhivskih zgrada u urbanom okolišu Arhivi su u pravilu adaptirane stare zgrade, kojih prvotna namjena nije bila arhivska. Adaptiranje ili izgradnja zgrade tehnički je zahtjevan projekt, koji osim funkcionalnosti mora zadovoljiti i zahtjeve primjerenosti. - Dr. Peter Wiesflecker, Suradnja Štajerskoga pokrajinskoga arhiva s drugim južnoeuropskim arhivima Suradnja u prvom redu ovisi o financijskim mogućnostima arhiva. Ipak, Štajerski pokrajinski arhiv u zadnjih je nekoliko godina uspio uspostaviti (dijelom zahvaljujući i IIAS-u) dobre veze s južnoeuropskim arhivima. - Dr. Azem Kožar, Znanje arhivista u zemljama u tranziciji Znanje arhivista u zemljama usporene tranzicije jest tradicionalno, ograničeno i nedovoljno. Takvo se stanje sporo mijenja, jer administrativni centri moći ne prepoznaju važnost i potrebe, a stručne udruge i asocijacije ne generiraju pozitivne promjene. Nedovoljan priliv znanja iz razvijenih zemalja negativno utječe na podizanje razine znanja arhivista u tranzicijskim zemljama. - Dr. Peter Pavel Klasinc, Tranzicija u arhivima i arhivskoj službi (gospodarstvo) Tranzicija je donijela veće promjene od očekivanih. Zbog tranzicije su arhivi morali preuzeti velike količine gradiva, koje je trebalo negdje smjestiti, stoje otvorilo pitanje vrjednovanja, legislative, znanja arhivista, opremljenosti. Arhivsko je gradivo važno za današnje gospodarstvo jer sadržava važne podatke. - Raul Rios, Sređivanje i upravljanje mikrofdmskim zbirkama u doba digitalizacije Genealoško društvo u Utahu osnovano je 1894. Genealoška zbirka društva najveća je na svijetu i ima oko 2 300 000 mikrofilmskih rola i oko 740 000 mikrofiševa. Plan je Društva da do 2006. imaju oko 80 digitalnih kamera diljem svijeta. Digitalizacija se provodi radi olakšavanja pretraživanja informacija.