ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 255

Richard A. Gaunt u članku Newcastleovi dnevnici: Studija o reakcionarnoj naravi analizira dnevnike četvrtoga vojvode od Newcastle-under-Lynea. Vojvoda od Newcastlea, punim imenom Henry Pelham Fiennes Pelham Clinton (1785.1851.), bio je jedna od najvažnijih osoba u povijesti grofovije Nottingham, a zbog svojih političkih stavova (ultratorijevac) ijedna od najnepopularnijih. Ti se dnevnici čuvaju u Odsjeku za rukopise Sveučilišta Nottingham i glavni su izvor za bolje razumijevanje njegovih političkih shvaćanja, jer sadržavaju komentare o svim važnim političkim događajima i njihovim sudionicima. Uz njihovu pomoć Gaunt dokazuje po čem se Newcastle razlikovao od svojih političkih istomišljenika i zbog čega se njegova uloga u političkom životu ne treba zanemarivati. Članak također donosi nekoliko izvadaka iz samoga dnevnika, umetnutih u tekst članka. U članku Povijesni projekt baze podataka pacijenata bolnice Great Ormond Street Andrea Tanner sa Sveučilišta Kingston opisuje navedenu bazu podataka. Ovaj projekt, započet u svibnju 2001., osnovan je radi izrade baze podataka pacijenata bolnice od njezina otvorenja (1852.) pa sve do 1903. Cilj je ovoga projekta osigurati polaznu točku za istraživanje učestalosti pojave pojedinih bolesti, razvoj shvaćanja dječjih bolesti, kao i stanje dječjega zdravlja. Članak je podijeljen u 7 dijelova. U prvim poglavljima autorica se osvrće na činjenicu daje historiografija nezainteresirana za pitanja učestalosti bolesti, razvoja znanja medicine i inovacija u medicini prije 20. stoljeća. Slijedi kratak opis gradiva i objašnjenje zašto je projekt započet. Središnji dio članka objašnjava bazu podataka i, posebno, njezinu funkcionalnost. Valja istaknuti kako autorica, očito i sama sudionica toga projekta, donosi brojne prijedloge za buduća istraživanja na temelju baze podataka, dajući tako do znanja koliko je ta baza bila potrebna za istraživanje gore navedenih tema (ako ne potrebna, onda svakako dobrodošla za njihovu popularizaciju). Donglas Haig i razvoj konjice 20. stoljeća još je jedan rad Gervasea Phillipsa sa Svučilišta Manchester Metropolitan koji se bavi Prvim svjetskim ratom. Inače je njegovo interesno područje vojna povijest, posebno Prvi svjetski rat. Tema ovoga članka uporaba je konjice u 20. stoljeću, a na primjeru taktičkih shvaćanja Douglasa Haiga, jednoga od najvažnijih sudionika Prvoga svjetskog rata. Haig, glavni zapovjednik britanskih snaga nakon uspješnih operacija 1914. i 1915., doživio je poraz na Sommi, uz velike gubitke. Upravo zbog velikih gubitaka u bitkama bio je optuživan daje njegova taktika zastarjela (školovan je kao konjički časnik). Phillips na brojnim primjerima (od Francusko-pruskoga do Burskoga i Rusko-japanskoga rata) objašnjava Haigova shvaćanja taktike vezane uz uporabu konjice. Nick Smart, viši predavač na Odsjeku za povijest Sveučilišta Plymouth, autor je članka Živjeti u prošlosti: britanski generali i Drugi svjetski rat. U njemu analizira historiografiju koja se bavi operacijama Drugoga svjetskog rata. Upravo