ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 234

U izlaganju Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku: mogućnosti zaštite i očuvanja na dulji vremenski rok Hrvoje Stančić (Filozofski fakultet u Zagrebu) bavio se osnovnim obilježjima koja digitalni zapis razlikuju od zapisa na konvencionalnom mediju. Iznio je kriterije vrjednovanja autentičnosti elektroničkoga u odnosu na klasični zapis te naglasio važnost odabira prikladnoga formata zapisa i medija za pohranu. Istaknuvši kako se i u zaštiti elektroničkih zapisa treba biti riječi o osmišljenoj politici, iznio je osnovne preporuke norme ISO 15489, kao što su procjena i planiranje potreba, vrjednovanje i normiranje okruženja i metoda zaštite te mehanizmi evaluacije sustava u cjelini. Radmila Dujmović (Gradski zavod za automatsku obradu podataka, Zagreb) u izlaganju Dokumenti u gradskoj upravi - transparentnost za građane predstavila je projekt e-City, kojemu je cilj razviti uslugu praćenja rješavanja zahtjeva koje su građani Internetom uputili tijelima gradske vlasti. Naglasila je da je preduvjet provedbe projekta dobro organizirano uredsko poslovanje i da će automatizacija procesa obrade podataka znatno pridonijeti transparentnosti poslovanja gradske uprave, povećati učinkovitost i smanjiti mogućnost korupcije. U izlaganju Prikupljanje, odabir, obrada i pohrana dokumenata sa službenih mrežnih stranica tijela javne vlasti Republike Hrvatske Ana Garvas Delić (HIDRA) predstavila je projekt koji se u Hrvatskoj informacijsko-dokumentacijskoj referalnoj agenciji odvija unutar sustava AMD, arhiva mrežnih dokumenata koji su zajednički razvile HIDRA i SRCE. Projektje započeo u svibnju 2004., a korisniku nudi mogućnost da s jedne adrese pristupi informacijama koje su pohranjene i obrađene uz poštivanje autentičnosti sadržaja, oblika i funkcionalnosti. Ivana Lazarević (DADU) upoznala nas je s radom dubrovačkoga arhiva. U kraćem izlaganju I. Lazarević govorila je o strategijama u radu s različitim profilima korisnika. Dražen Kušen (DAOS) govorio je o ulozi arhiva u obrazovnom procesu te o odgovornosti za profesionalno posredovanje povijesnih izvora. U raspravi koja je slijedila nakon izlaganja dominirala su pitanja vezana uz povezanost ustanova u rješavanju stručnih pitanja, uz rad na pregledu fondova te materijalni status arhiva i arhivista. Premda je otklonjena mogućnost formalnoga ustrojavanja sekcija, istaknuti su primjeri kvalitetne komunikacije i suradnje pri rješavanju stručnih pitanja s kojima se arhivisti svakodnevno susreću. Zaključci sudionika II. kongresa hrvatskih arhivista obuhvaćaju: 1. Prijedlog mjerodavnim tijelima da razmotre mogućnosti za osnivanje kompetentnoga i učinkovitoga središnjeg upravnog i stručnog tijela mjerodavna za javnu arhivsku službu te prijedlog za izradu strategije razvoja arhivske službe, uz poziv arhivima, strukovnim udrugama i stručnoj javnosti da svojim aktivnim pristupom, inicijativom i prijedlozima pridonesu oblikovanju i ostvarenju utemeljene, razvojno usmjerene i realne strategije i programa razvoja arhivske službe. 2. Poticaj arhivskim ustanovama da aktivno sudjeluju u izgradnji informacijskoga društva te usvoje politike i pristup koji su usmjereni na izgradnju napre-