ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 232

obavijesnih pomagala u arhivima još se uvijek smatra inventarima, premda se sastoje samo od inventarnoga opisa, koji je u informacijskom smislu tek polovica obavijesnoga pomagala. Predstavljeno je nekoliko primjera dobroga i lošega oblikovanja inventarnih popisa. Noviji opisi napravljeni su u skladu s Međunarodnom normom za opis arhivskoga gradiva, ISAD(G), premda se elementi opisa koje normira ISAAR(CPF) primjenjuju u zamjetno manjoj mjeri. U izlaganju Obrada i opis arhivskoga gradiva obiteljskih i osobnih fondova Branka Molnár (DAZG) sažela je i predočila proces sređivanja osobnoga i obiteljskoga fonda. Pri sređivanju treba primarno razdvojiti gradivo koje se odnosi na obitelj u cjelini od onoga koje se odnosi na pojedine članove obitelji i koje potom treba sređivati u generacijskom slijedu kao zasebne arhivističke jedinice. Govoreći o opisnome dijelu obavijesnoga pomagala, Molnar je istaknula informacijski potencijal dobro strukturiranoga prikaza obiteljskoga stabla, a uz važnost kazala naglasila je i potrebu za izradom dodatnih pristupnih točaka za pojedine sadržajne cjeline (primjerice, pisma). Od velike je važnosti i opis obiteljskih veza, a pri izradi inventarnoga popisa poželjno je detaljnije popisati važnije gradivo. Na kraju izlaganja Molnar je istaknula da, u skladu s napretkom informacijskih tehnologija, obavijesna pomagala trebaju proći kroz strukturnu preobrazbu iz papirnate, linearne forme podržane kazalima u set informacija s jasno definiranim skupinama pretraži vi h podataka. Melita Rončević (DAOS) u predavanju Teorija i praksa obrade arhivskoga gradiva pravosuđa govorila je o sređivanju fonda Kraljevski sudbeni stol u Osijeku. Gradivo ovoga fonda nastalo je od 1850. do 1945., a njegovo sređivanje (oko 800 d/m prostorno izmještenoga gradiva), koje je trajalo 14 godina, uključujući i ratne godine za kojih je radi zaštite dodatno premiještano, paradigmatski oslikava kako se, i u novijoj arhivističkoj praksi, povijest fonda neodvojivo ispreplela s poviješću ustanove, ali i nacionalnom poviješću. Nakon što je opisala stanje gradiva, koje je zbog neprikladnih uvjeta pohrane dijelom bilo oštećeno, iznijela je stručne kriterije koji su primjenjivani prilikom sređivanja te razloge zbog kojih se u ovom slučaju odustalo od načela oblikovanja fonda u skladu s klasifikacijom fondova pravosuđa prema razdobljima. Naglasila je važnost upoznavanja s ustrojem sudske registrature, sudskim poslovnikom te ostalim propisima. Uz sumarni inventar, izrađen prema obje međunarodne norme za opis gradiva, izrađeni su i analitički inventari za iznimno vrijedne dijelove fonda, kao što su birački popisi i izborne liste te upisi u trgovačke registre. Branka Molnar iznijela je osnovne postavke izlaganja Način opisa rukopisnih karata odsutnoga Vilima Matica (DAOS). Autor se koncentrirao na problem opisa ove vrste arhivskoga gradiva. Nakon što je iznio karakteristična obilježja starih rukopisnih karata te pojasnio proces njihova nastanka, iznio je glavne elemente opisa rukopisnih karata (signatura, naziv, mjerilo, autor, datum, karakteristike, format, napomene). Istaknuvši kao nedostatak takvoga opisivanja manjak