ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 226

arhivsko zakonodavstvo i praksu čuvanja gradiva privatne provenijencije, uspostavljanje kontakata s političkim strankama kao temelj za evidentiranje stvaratelja i njihova gradiva te preuzimanje arhivskoga gradiva važnih društava. Mateja Jeraj i Jelka Melik iz Arhiva Republike Slovenije izlagale su o arhivskom gradivu osoba važnih za slovensku političku povijest. Aleksandra Pavšič Milost iz Pokrajinskoga arhiva Nova Gorica bavila se teorijom i praksom čuvanja privatnoga gradiva gospodarskih organizacija. Čuvanje privatnoga arhivskoga gradiva gospodarskih organizacija u slovenskom je zakonodavstvu uređeno kao i čuvanje ostaloga privatnoga arhivskoga gradiva. Njegova predaja arhivima ili sigurno čuvanje kod stvaratelja/imatelja stoga je u velikoj mjeri ovisna o njihovoj dobroj volji, osviještenosti i materijalnim mogućnostima. Arhivima i arhivskim gradivom gospodarstva bavila se i Nada Čibej iz Pokrajinskoga arhiva Kopar. To je gradivo postalo problem, jer mu je, još u doba društvenoga vlasništva, poklanjano premalo pažnje. Gradivo je ugroženo ili zbog svoje specifičnosti ili zbog statusa privatnoga gradiva. Arhivi bi, pored uobičajenih preporuka temeljenih na poznavanju relevantnoga tematskog i arhivskog zakonodavstva te međunarodnih normi, poduzećima trebali ponuditi izobrazbu kadrova za rad s klasičnim i elektroničkim zapisima, pomoć pri uvođenju standarda i organizaciji vlastitih arhiva te savjete pri stvaranju, sređivanju i pohrani arhivskoga gradiva. Interes arhiva ne smije početi tek pri preuzimanju gradiva, a najvažnije je da se arhivsko gradivo sačuva kako bi ga upotrebljavali istraživači koji proučavaju gospodarski razvoj i povijest. Janez Kopač iz Povijesnoga arhiva Ljubljane izlagao je o arhivskom gradivu privatnih stvaratelja s područja negospodarstva - organizacija s područja društvenih djelatnosti (političke stranke, sindikati, društva...), fizičkih osoba, vjerskih organizacija. Poglavlje o privatnom arhivskom gradivu u budućem bi arhivskom zakonu trebalo nadopuniti i raščistiti određene nejasnoće i nedosljednosti, a slovenski arhivi trebaju početi evidentirati privatno arhivsko gradivo. Mija Mravlja iz Povijesnoga arhiva Ljubljane govorila je o privatnom arhivskom gradivu saveza društava i društava - zakonskoj podlozi, organizacijskim oblicima ljubljanske kulture, relevantnom gradivu pohranjenom u Jedinici za Gorenjsku Povijesnoga arhiva Ljubljana, arhivskom i dokumentarnom gradivu Saveza kulturnih organizacija Kranj i dr. Djelovanje društava i saveza društava u Sloveniji nije organizirano po nekom jedinstvenom sustavu, te možda donekle nedostaje određena »krovna organizacija«. Marj an Vogrin iz Biskupskoga arhiva Kopar tematizirao je crkveno zakonodavstvo i crkvene arhive. U Zakoniku crkvenoga prava napisano je arhivsko zakonodavstvo koje uređuje područje arhiva i arhivskoga gradiva Rimokatoličke crkve. Na osnovi odluka, koje su dosta općenite, nastale su odredbe i pravilnici koji to područje uređuju u arhivima biskupija ili pojedinačnih redova u cijelom svijetu. Za crkvene je arhive važno prihvatiti pravilnik o pripravništvu, stručnim