ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 223

Posljednja se programska cjelina bavila pitanjima Digitalizacije kulturne baštine, a treba spomenuti da su svi izlagači isticali zajedničke karakteristike i radi ostvarivanja društva znanja upućivali na kvalitetniju suradnju arhivske, knjižničarske i muzejske djelatnosti u mrežnom okruženju. Reinier Deinum (koordinator projekta Memory of the Netherlands) prikazao je ovaj program koji predstavlja novi pogled na digitalizaciju baštinskih zbirki. Njegov je cilj bio digitalizirati što više objekata u razdoblju od 3 godine, a na temelju suradnje među institucijama iz različitih područja kulturne baštine: muzeja, arhiva, knjižnica, arheoloških instituta i ustanova za zaštitu spomenika i povijesnu izgradnju. Program provodi Nacionalna knjižnica Nizozemske, a digitalizirane zbirke institucija predstavljene su na različitim vrstama medija (slike, video- i audiosnimke i tekst) i prikazane na web stranici www.memoryofthenetherlands.nl

. Dunja Seiter-Šverko i Lana Križaj (Ministarstvo kulture RH) u Digitalizaciji kulturne baštine u Republici Hrvatskoj: od trenutne situacije prema nacionalnoj strategiji ukratko su prikazale institucionalne i pravne okvire unutar kojih se odvija digitalizacija kulturne baštine u Hrvatskoj te vodeće nacionalne projekte i dosege na tom području. Posebno je predstavljena inicijativa Ministarstvo kulture RH za donošenjem Nacionalnoga programa digitalizacije arhivske, muzejske i knjižnične građe, u sklopu koje je imenovana Radna skupina radi izrade prijedloga nacionalnoga programa digitalizacije. Sofija Klarin (Hrvatski zavod za knjižničarstvo NSK) u izlaganju Pristup digitalnoj baštini usredotočila se na otvaranje knjižničnih zbirki javnosti kroz prijenos građe u digitalni oblik, osiguranje njezine uporabe preko Interneta i uključivanja u obrazovne procese, što je prepoznala kao cilj brojnih projekata digitalizacije građe. Uloga knjižnica u procesu komunikacije digitalne kulturne baštine i korisnika sastoji se u kvalitetnom odabiru, izradi digitalnih reprodukcija, organizaciji njihove obrade, pohrane, dugoročne zaštite i pristupa te poticanju uporabe radi razumijevanja kulturno-povijesne baštine i proizvodnje novoga znanja. Goran Zlodi (Filozofski fakultet u Zagrebu) u Digitalizaciji kulturne baštine - muzejska perspektiva razmatrao je utjecaje digitalizacije na provođenje muzeoloških funkcija zaštite, istraživanja i komunikacije. Posebice je istaknuo implikacije digitalizacije muzejske građe u smislu rastuće uloge muzeja kao provjerenoga osiguravatelja kvalitetnoga digitalnog sadržaja u globalnom informacijskom okruženju. Izlaganje Problemi digitalizacije iz arhivske perspektive: prošla iskustva i budući izgledi Vlatke Lemić (HDA) prikazalo je utjecaj tehnološkoga razvoja na stručne, organizacijske i tehničke aspekte zaštite, obrade i osiguranja dostupnosti arhivskoga gradiva kao informacijskoga izvora. Pitanja vezana uz digitalizaciju s kojima se susreću arhivi odnose se uglavnom na odabir gradiva za digitalizaciju, njegovu organizaciju, prezentaciju i dostupnost. Takvo je stanje odraz kompleksne prirode arhivskoga gradiva i razlika u provenijenciji, sređenosti i tipovima zapisa pohranjenih u arhivima. Zvonimir Baričević (HDA) govorio jeo Prozir-