ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 205

graditeljske baštine koji, s obzirom na svoju specifičnu namjenu, zahtijeva kompleksniji pristup od ostalih građevina, kao i smjernice za osiguranje dostupnosti dokumenata (digitalizacijom građe te online baza podataka). U radionici Dokumentacija u restauriranju prikazani su načini vođenja dokumentacije o konzervatorsko-restauratorskim radovima u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju HDA, u Odjelu zaštite i pohrane knjižnične građe NSK i Restauratorskoj radionici za slikarstvo i polikromnu plastiku MUO. Stručnjaci iz različitih ustanova govorili su o restauriranju pisane baštine oštećene od plijesni, fotodokumentaciji u restauriranju, pitanjima dokumentarne fotografije te različitim problemima osmišljavanja i primjene dokumentacijskih modela u teoriji i praksi. Svrha radionice Od projekta do digitalne zbirke bila je razložiti elemente projekata digitalizacije u kontekstu organizacijskih i stručnih zahtjeva koji se javljaju pri oblikovanju različitih digitalnih zbirki. Razmatrani su utjecaji na ukupno poslovanje, radne procese, organizaciju i raspodjelu resursa ustanove koja se odluči za takav projekt, na oblikovanje usluga korisnicima i zahtjeve koji se mogu postaviti stručnjacima. Predstavljene su smjernice za pokretanje projekata, organizacija i provođenje projekta masovne digitalizacija građe u većoj instituciji, a i specifičnosti projekata digitalizacije manjega opsega, prednosti i poteškoće sudjelovanja u međunarodnim projektima digitalizacije te specifični aspekti digitalizacije gradiva s prozirnih medija. Radionica Digitalne zbirke i korisnici imala je za cilj potaknuti raspravu o odnosu korisnika i postojećih digitalnih zbirki. U posljednjih desetak godina više je pozornosti posvećivano organizacijskim, tehničkim, financijskim i drugim problemima oblikovanja digitalnih zbirki, dok je pitanje odnosa korisnika i postojećih zbirki postalo aktualnom temom tek u novije vrijeme. U okviru te teme izdvojena su pitanja: oblici pristupa i ograničenja pristupa digitalnim zbirkama povezani sa svrhom njihova nastanka, očekivana funkcionalnost zbirki, dizajn sučelja (pretraživanje, navigacija itd.), preuzimanje sadržaja u različitim formatima, konverzija građe u druge formate, upravljanje prikazima objekata, povezivanje sadržaja jedne zbirke sa sadržajima drugih zbirki (npr. OpenURL i si.), vrjednovanje digitalnih zbirki općenito i ocjenjivanje kvalitete odnosa korisnikdigitalna zbirka. U sklopu radionice Opis zbirki predstavljeni su Registar arhivskih fondova i zbirki RH koji vodi HDA, Registar muzejsko-galerijskih ustanova u Hrvatskoj koji vodi MDC te različiti registri/katalozi o knjižnicama i knjižnom gradivu u Hrvatskoj. Opis zbirki i praktični primjeri prikazani su na primjeru škotske kulturne mreže CroColNet. Vlatka Lemić