ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 202
Zajedničkom projektu Sveučilišnoga računskog centara (Srce) te Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) pokrenutom 2003. (»Sustav za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija«) bila su posvećena dva izlaganja. Miroslav Milinović i Nebojša Topolščak iz Srca predstavili su rad njihova stručnoga tima na razvoju sustava za arhiviranje mrežnih publikacija nazvan DAMP-Digitalni Arhiv Mrežnih Publikacija. Izložili su izvedbu sustava DAMP i njegovu arhitekturu te opisali način realizacije i funkcionalni model sustava, načine i mogućnosti njegove uporabe te moguće pravce njegova daljnjega razvoja. Sonja Pigac i Tanja Buzina opisale su rad započet 2000. u NSK na identifikaciji hrvatskih mrežnih publikacija, njihovu odabiru prema zadanim kriterijima te bibliografskoj obradi. Budući daje zakonska obveza NSK kao depozitarne knjižnice primati i pohranjivati kao obvezni primjerak i mrežne publikacije, DAMP bi trebao osigurati optimalne uvjete za dugoročno čuvanje i uporabu mrežne građe. U dosadašnjoj fazi projekta prikupljana je građa koja je javno dostupna na Internetu, prema općim kriterijima odabira: djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj (.hr domena) i izvan Hrvatske (tema djela odnosi se na Hrvatsku; djelo je na hrvatskom jeziku; djelo je objavljeno u Hrvatskoj). Uz njih postoje i posebni kriteriji - znanstvena i stručna vrijednost građe, njezino opće kulturološko značenje te ugled i pouzdanost nakladnika - koji utječu na učestalost arhiviranja dinamične građe u digitalni arhiv. Mirna Willer u Prema trećoj generaciji knjižnično informacijskih sustava izložila je tri osnovne faze prepoznate u razvoju knjižnično informacijskih sustava posljednjih 35 godina. To su: 1. integrirani knjižnični sustavi koje karakterizira povezanost funkcija knjižničnoga poslovanja unutar jednoga programskog rješenja; 2. knjižnični sustavi koji komuniciraju s drugim knjižničnim sustavima dogovorenim protokolima radi razmjene i zajedničke uporabe podataka (svojstvo im je interoperabilnost funkcija i sadržaja metapodataka) i 3. knjižnični sustavi koji se povezuju sa zasebno razvijenim funkcionalnim alatima/sustavima s područja upravljanja digitalnim objektima (spremišta elektroničke knjižnične građe) i pronalaženja i upravljanja informacijama i elektroničkim sadržajima razvijenim izvan matičnoga sustava s pomoću usluga na portalima (svojstvo im je modularnost funkcija). Također je opisala koncept i funkcionalni model interakcije knjižnično informacijskoga sustava sa sustavom za upravljanje digitalnim objektima na primjeru interakcije sustava CROLIST i DAMP te prikazala prijedlog druge faze razvoja sustava DAMP, odnosno njegovo unapređenje i primjene. Problematika informatičke sigurnosti u AKM domeni izlaganje je Zorana Osrečkoga, u kojem se bavio aktualnim pitanjima koje je primjena informatike donijela AKM ustanovama. Budući da su danas mnogi stručni i prateći procesi postali gotovo potpuno ovisni o informatičkoj tehnologiji, zahtjev za ispravnim i
