ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 148

vodnike i harambašu birao je narod tako što bi serdaru predložio nekoliko kandidata od kojih bi on izabrao jednoga. Serdara je biralo plemstvo, a postavljao gubernator. Gubernator Thurn nastojao je ustrojiti i definirati i izvršne organe uprave, kao što su trupe oružništva ili policije (C. R. Guardia di Pulizia), o čem je izdao naredbu 4. travnja 1798. godine. Na čelu policije na području jednoga mjesnog starješinstva nalazio se pukovnik. Od tih službenika izvršne vlasti samo su pukovnik i serdar plaćani iz državne blagajne, ostali su kao naknadu za svoju službu bili oslobođeni nekih davanja. Pukovnik i serdar osim izvršne vlasti u određenoj su mjeri vršili i sudsku vlast u sporovima od 5 fiorina ili 60 dalmatinskih lira. Sud mjesnoga starješinstva (V. Maštrović: Kotarski sud) nije smio rješavati takve postupke zbog neznatne vrijednosti.

6 2.2. Administrativni ustroj U gore spomenutim ukazima imenovani su i prvi službenici prvostupanjske vlasti. Upravu mjesnih starješinstava sačinjavali su rektor ili sudac upravitelj (rettore ossia giudice dirigente) na čelu mjesnoga starješinstva, zatim dva ili više sudaca prisjednika (giudice assesori), jedan ili dva tajnika - kancelista (protocollista registrante) te asistenti i pisari. U Mjesnom starješinstvu Makarske ukazom od 14. veljače 1798. imenovani su: rektor ili sudac upravitelja - grof Jakov Ivičević (Giacomo Ivichevich), dva prisjednika - grof Antonijo Terzić (Antonio Terzich) i gospodin Petar Bastanović (Pietro Bastanovich) te sekretar ili kancelist - Gian Battista Varda, s obvezom da o svom trošku drži jednoga pomoćnika. 2.3. Povezanost s državnim i drugim ustanovama Mjesno starješinstvo Makarske najviše je komuniciralo sa središnjim organom Pokrajine u Zadru - Carskom Kraljevskom vladom u Zadru. Osim Vlade kontaktiralo je s Fiskalnom komorom u Splitu,

7 kojoj je dostavljao porezni novac prikupljen na svom području. Rjeđe je kontaktiralo s ostalim mjesnim starješinstvima i crkvenim institucijama (najčešće s makarskim biskupom). Najveći problem odnosa i veza ovoga organa predstavljaju kontakti Mjesnoga starješinstva Makarske s Glavnom upravom (Sopraintendenza) u Vrgorcu, na čelu koje je bio glavni upravitelj (Sopraintendent), Vojnom komandom Makarske i Uredom saniteta u Makarskoj, budući da se te institucije nigdje u dostupnoj literaturi ne spominju vezano za to razdoblje, pa ne možemo niti definirati njihovo mjesto u upravno-teritorijalnoj organizaciji. Moguće objašnjenje za Glavnu upravu u Vrgorcu nalazimo u knjizi dr. Ivana Beuca Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), gdje se u dijelu koji obrađuje širenje mletačkoga posjeda u Dalmaciji nakon sklapanja mira u Karlovcima 1699. kaže daje novopripojeno područje 6 Isto, str. 38-39. 7 HRDAZD53