ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 212

standarde i predmete, pojave ili stanja koji nas privlače i koje želimo. Danas svaka ozbiljna struka ima svoja etička načela, sjedne strane zbog vanjskih uzroka koji su povezani sa zahtjevima kvalitete, ekonomskim i statusnim kategorijama, a s druge strane, zbog unutarnjih uzroka koji dolaze od samih članova struke koji žele osmisliti svoj rad. Azem Kožar daje Historiografska razmišljanje o arhivistici. U tranzicijskim zemljama politika utječe na stanje arhivskoga gradiva tako da utječe na rad arhiva i na historiografsku interpretaciju određenih zbivanja iz prošlosti. Povijest i arhivistika prirodno su povezane, ali se arhivistika u socijalističkim zemljama dugo razvijala i funkcionirala po diktatu historiografije. Vilibald Premzl raspravlja o Arhiviranju građevinske dokumentacije. Privatizacija i prestanak rada određenoga broja projektantskih i građevinskih poduzeća zaoštrila je pitanje postupanja s građevinskom dokumentacijom već sagrađenih objekata. Novi vlasnici propalih poduzeća i poslovnih zgrada pokušavaju se riješiti arhivskoga gradiva na najjeftiniji način, a mjesta za građevinsku dokumentaciju često nema ni u arhivima, te se ona uništava. Vrednovanje građevinske dokumentacije vezuje se uz objekt na koji se ona odnosi. Građevinski objekti dio su kulturne baštine. Građevinska je dokumentacija raznolika, pa je treba vrednovati s tehničkoga, kulturno-povijesnog i pravnog aspekta, a u postupku vrednovanja trebaju sudjelovati građevinski stručnjaci. Vrlo je važan izvor podataka geološki katastar, koji se posebno ne arhivira. Primjeri iz prakse Gerhard Pfershy u članku Elementi rješenja Kölnerskog modela glede gradnje arhivskih zgrada u Austriji govori o utjecaju Kölnerskoga modela na izgradnju austrijskih provincijskih arhiva. Usvaja se zidna konstrukcija od cigle debela 50 cm i zračni jastuci, a air-condition sustavi izlaze iz mode. Sustav ventilacije kontroliraju vanjski senzori. Naglašava se blaga cirkulacija zraka, s malim udjelom svježega zraka, ovisna o vanjskoj klimi i radnim dvosatnim intervalima u spremištima, te stoga samo polovica opreme konstantno radi. Primjenjuje se i prirodna Zemljina toplina iz zračnih izvora. Dušan Krnel-Umek piše o Sudovima u Južnoj Primorskoj od 1945. do 1977. godine. Često izmjena ovlasti i područja sudova dovode do problema koje arhivisti što rade na gradivu trebaju riješiti kako bi se poštivali provenijencija i pertinencija. Pregled gradiva u Pokrajinskom arhivu Kopar pokazao je kako starija obavijesna pomagala treba preraditi, a većinu gradiva sudova preurediti (podijeliti ili spojiti), stoje moguće tek nakon iznimno dobre studije povijesti sudstva i dobroga poznavanja područja i ovlasti njihova rada. Važno je proučiti granice između Slovenije i Hrvatske te doba talijanske okupacije. Dio fondova sudova spada u djelokrug arhiva u Kopru, dio u djelokrug arhiva u Novoj Gorici. Snježana Pejović bavi se Talijanskim kodeksom iz 13.