ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 207
PRIKAZI I RECENZIJE Rassegna degli Archivi di Stato, Rim, 61, 1-3(2001) U Arhivskom vjesniku već su izlazili prikazi ovoga zbornika koji već 61 godinu izlazi kao neka vrsta arhivskoga vjesnika koji donosi arhivističke radove i izvještava o događanjima u arhivistici. I ovaj je, kao i prethodni, izišao kao trobroj za 2001. godinu. Stručni dio započinje člankom Notarski protokoli Ampezza (1598-1808) (I protocolli notarili d'Ampezzo (1598-1808) Oriette Ceiner i Silvije Miscelaneo. Zanimljivi su za naše prilike, jer se Ampezzo (sjeverna Italija) nalazio pod Mletačkom upravom kao i mnogi naši gradovi na jadranskoj obali, a padom Venecije ušao je u sastav Austro-Ugarske Monarhije, pa je među njima moguće povući paralelu. Protokoli (njih 56) dobro su obrađeni i svrstani su u arhivsku skupinu pod nazivom Livinallongo-Ampezzo (prema teritoriju na kojem su nastali). Ukratko se daje povijesni pregled regije od rimskih vremena pa nadalje, a zatim povijest notarijata u Ampezzu od početaka (16. st.) do 1808. Konačno slijedi iscrpan popis 56 protokola 1598 -1 808. s transkripcijom pojedinih dokumenata kao ilustracijom (posebno su naglašene regole (pravila) i vizze (neka vrsta katastarskih posjedničkih listova) koje pokazuju način gospodarenja zemljištem). Stručni članak Carle Benocci Sjaj dviju ujedinjenih obitelji: inventar slika iz 1687. Federica Sforze i Livie Cesarini (La magnificenza di dne casati uniti: l'inventario del 1687 dei quadri di Federico Sforza e di Livia Cesarini), daje inventar slika i prikaz nastanka te velike zbirke slika dviju plemićkih rimskih obitelji koje su ujedinjene brakom Federica Sforze (1651-1712), u rodu sa švedskom kraljicom, članom Akademije humorista kojima je postao i predsjednik, a od 1691. i Akademije »Arcadia« u Rimu, sa Livijom Cesarini (1646-1711), koja je zbog toga nasljedstva imala problema s Lorenzom Onofriom Colonnom, jednim od najmoćnijih rimskih plemića toga doba, čiji je brat Filippo Colonna bio oženjen njezinom sestrom Cleriom. Opisano je i na koji način su pojedine slike dospjele u zbirku: nasljedstvom, narudžbom, kupovinom... Ono stoje bilo presudno jest izbor prema umjetničkom ukusu ovo dvoje supružnika, za razliku od nekih drugih kriterija prema kojima su formirane druge zbirke. U prvom poglavlju članka Dokumentacija na registre trevižanskih manastira i samostana između četrnaestog i petnaestog stoljeća (Documentazione a registro dei monasteri e conventi trevigiani fra tre e quattrocento) Ermanna Orlanda prikazuje se povijest prelaska s pojedinačnoga dokumenta na pergamentu ili papiru u prikupljanje dokumenata u sveske i registre prema tematici. Drugo poglavlje obrađuje arhivističke prakse združivanja i razdvajanja, a ponekad i preslagivanja dokumenata, navodeći i pojedine primjere gdje je do toga došlo. U trećem se
