ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 177

Tehnički i sadržajni problemi klasičnog i elektronskog arhiviranja, Radenci, Slovenija, 3 1. ožujka - 2. travnja 2004. U organizaciji Pokrajinskoga arhiva Maribor od 31. ožujka do 2. travnja 2004. u Radencima je održano savjetovanje na temu Tehnički i sadržajni problemi klasičnog i elektronskog arhiviranja. U savjetovanju su sudjelovali djelatnici arhiva iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Slovačke i Austrije. O sadržajnim problemima klasičnoga arhiviranja u arhivima i mjestima nastanka arhivskoga gradiva (općinama, jedinicama uprave, poduzećima, ustanovama, školama i zavodima) raspravljalo se prvoga dana savjetovanja. Sagledavani su probiemi u arhivskom zakonodavstvu, valorizaciji stvaratelja arhivskoga gradiva, rokovima čuvanja arhivskoga gradiva, školovanju djelatnika koji rade s arhivskim gradivom, preuzimanju arhivskoga gradiva, standardizaciji na području arhivistike i usvajanju međunarodnih standarda te jednostavnoga pristupa javnim informacijama. Pregled dopunskoga obrazovanja djelatnika u pismohranama, s obzirom na regulativu i praksu od 1945. do danas, dao je Darko Rubčić iz Državnoga arhiva u Zagrebu. U izlaganju je prikazan dosadašnji tijek obrazovanja i prijedlog sustavnoga obrazovanja djelatnika pismohrane u specijaliziranim obrazovnim ustanovama, uz osvrt na regulativu koja je pratila dosadašnje dopunsko obrazovanje. Problematika standardizacije arhivske djelatnosti na međunarodnoj razini i problematika njezine primjene u Bosni i Hercegovini bila je tema izlaganja prof. dr. Azema Kožara, arhivskog savjetnika, predsjednika Društva arhivskih radnika BiH. Naglasio je specifične okolnosti u kojima se nalazi arhivska djelatnost BiH, koja još nije pravno uređena (standardizirana), kao i stradavanje velike količine gradiva tijekom rata. Tehnički problemi klasičnoga arhiviranja na mjestima nastanka arhivskoga gradiva i u arhivima promatrani su kroz problematiku odgovarajućih arhivskih spremišta, tehničku opremu radnih prostora u arhivima, materijalnu zaštitu arhivskoga gradiva, problematiku neodgovarajućih zgrada, osiguravanje opstanka arhivskoga gradiva u arhivima te konzervaciju i restauraciju arhivskoga gradiva. Problematiku nenamjenski građenih arhivskih spremišta na primjeru Državnoga arhiva u Pazinu izložile su Tajana Ujčić i Branka Poropat. Na osnovi dobivenih rezultata naznačene su smjernice za rješavanje problema, i to smanjivanjem nepovoljnih utjecaja. O ulozi restauriranja u zaštiti pisane baštine govorila je mr. Tatjana Mušnjak, pročelnica Središnjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva, te naglasila opasnosti kojima je gradivo izloženo tijekom restauriranja. Osvrnula se i na kriterije za odabir gradiva koje se